12. svibnja 1991. – Nelegalni srpski referendum: Uvod u oružanu pobunu protiv Hrvatske

Referendum je organiziran na području tzv. SAO Krajine, koja se već tada predstavljala kao „država u državi“, s ciljem stvaranja etnički čiste srpske teritorije pod izravnim nadzorom Beograda. Iako je hrvatska vlast proglasila ovaj referendum nelegalnim i nevažećim, pobunjeni Srbi su ga proveli u brojnim općinama poput Knina, Obrovca, Benkovca, Gračaca, Gline i drugih, gdje su hrvatske institucije već bile sustavno potiskivane.

Pod izlikom „prava na samoopredjeljenje“, srpske vlasti su izvele pučku mobilizaciju, koristeći propagandu i prijetnje kako bi osigurale izlaznost. Istovremeno, pod patronatom JNA, počelo je naoružavanje lokalnog srpskog stanovništva i organizacija paravojnih postrojbi koje su već krajem svibnja krenule s prvim napadima na hrvatske policijske snage i civile.

U videu objavljenom na stranici Bog i Hrvati, prikazani su autentični kadrovi i izjave koje jasno otkrivaju planirani karakter tog referenduma. Srpski čelnici već tada otvoreno govore o odcjepljenju, odbacivanju hrvatskog Ustava i želji da se „srpske teritorije“ priključe Jugoslaviji, točnije – Srbiji. U pozadini se već osjeća klima rata, mržnje i mobilizacije.

Suprotno tome, samo tjedan dana kasnije, 19. svibnja 1991., Hrvatska je održala svoj referendum o samostalnosti, na kojem je više od 93% građana jasno poručilo da želi neovisnu državu, izvan okvira Jugoslavije.

Referendum 12. svibnja 1991. bio je prvi institucionalni korak prema otvorenom ratu, koji je planiran, potican i logistički podržan iz Beograda. Već u lipnju počinju prve otvorene oružane provokacije i sukobi, a do kraja godine agresija poprima puni razmjer, uz razaranja, masovne zločine i pokušaj stvaranja „Velike Srbije“.

Danas, više od tri desetljeća kasnije, ovaj datum ostaje važan podsjetnik na čin izdaje, nepoštivanja volje naroda, i početak jedne od najtežih epizoda hrvatske povijesti. Ovaj referendum ne smije biti zaboravljen – ne zbog mržnje, nego zbog istine.