16. rujna 1991. – prvo bombardiranje Zagreba: šest navođenih raketa na sljemenski odašiljač

Prvo bombardiranje Zagreba dogodilo se 16. rujna 1991. godine, u vrijeme kada se rat u Hrvatskoj sve više približavao glavnom gradu. Dva zrakoplova JNA u niskom su letu ispalila šest navođenih raketa na televizijski odašiljač na Sljemenu, prvi zagrebački objekt koji se našao na udaru jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva. (HRT)

Prema ratnom izvješću sačuvanom u arhivi Večernjeg lista, napad se dogodio oko 18.30 sati. Rakete su eksplodirale približno tridesetak metara od tornja. Odašiljač nije izravno pogođen, ali je oštećena prateća infrastruktura. Prema dostupnim izvještajima, nitko od zaposlenika nije stradao, a emitiranje je nastavljeno.

Prva zračna uzbuna bila je dan ranije

Prvo bombardiranje ne treba zamijeniti s prvom zračnom uzbunom. Sirene su se u Zagrebu prvi put oglasile 15. rujna 1991. godine, oko 17 sati, nakon niskog preleta zrakoplova. Građani su tada prvi put masovno krenuli u podrume i skloništa. (Zagreb moj grad)

Od 16. rujna sirene, sklanjanje u podrume i neizvjesnost postali su dio svakodnevice. Muzej grada Zagreba bilježi da su česte zračne uzbune građane prisiljavale na boravak u improviziranim skloništima, dok je grad istodobno prihvaćao velik broj prognanika i izbjeglica. Prema podacima Muzeja, Zagreb je tijekom Domovinskog rata zbrinuo više od 130.000 prognanika i izbjeglica. (Muzej grada Zagreba)

Od referenduma do moratorija

Napad na Zagreb dogodio se manje od četiri mjeseca nakon referenduma o državnoj samostalnosti. Na referendumu održanom 19. svibnja 1991. za hrvatsku samostalnost glasovalo je 2.845.521 birača, odnosno 93,24 posto onih koji su glasovali o prvom referendumskom pitanju. (Državno izborno povjerenstvo)

Na temelju iskazane volje građana, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. (Narodne novine – Ustavna odluka, Narodne novine – Deklaracija)

Brijunskom deklaracijom od 7. srpnja prihvaćena je tromjesečna odgoda provedbe tih odluka kako bi se nastavili pregovori i pokušalo postići primirje. Preciznije je govoriti o moratoriju na primjenu odluka, a ne o njihovu poništenju. (Brijunska deklaracija)

Moratorij, međutim, nije zaustavio rat. Dok su trajali pregovori, napadi JNA i srpskih snaga nastavili su se, a Zagreb je postao izravna meta.

Prekid vatre nije zaustavio napade

Već 17. rujna, dan nakon napada na Sljeme, zrakoplovi JNA nadlijetali su Zagreb čak 48 puta. Napadnuti su Sljeme, Lučko i vojni objekti na području grada. Istoga dana u Igalu je dogovoren prekid vatre uz sudjelovanje hrvatskog i jugoslavenskog državnog vrha te predstavnika Europske zajednice. Na terenu, međutim, napadi nisu prestali. (HRT)

Sljemenski odašiljač bio je važna komunikacijska infrastruktura i njegovo bi uništenje ugrozilo televizijsko i radijsko emitiranje iz Zagreba. Zato napad nije bio samo poruka građanima glavnog grada, nego i udar na sustav informiranja u trenutku kada su vijesti s bojišta bile od presudne važnosti.

Od Sljemena do Banskih dvora

Prvi zračni napad na Zagreb dogodio se 16. rujna, ali najpoznatiji napad na središte grada uslijedio je 7. listopada 1991. Toga su dana zrakoplovi JNA raketirali Gornji grad i Banske dvore. Poginuo je jedan građanin, a Hrvatski sabor je 8. listopada, zbog opasnosti od novih napada, zasjedao u podrumu zgrade INA-e u Šubićevoj ulici. Tada je donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ. (Hrvatski sabor)