JNA JE IZGUBILA SKLADIŠTE – PA POSLALA ZRAKOPLOVE: 17. rujna 1991. napadnuto Široko Brezje nakon krvave noći kod Križevaca

KRIŽEVCI, 17. rujna 1991. – U noći između 16. i 17. rujna hrvatske su snage preuzele skladište naoružanja i streljiva Široko Brezje kod Križevaca. Preuzimanje je plaćeno životima Marija Jembreka i Miljenka Klobučara. Željko Jericha teško je ranjen.

Nekoliko sati poslije, dok su se iz šumskog kompleksa izvlačili topovi, streljivo, mine, puške i vozila, nad područjem su se pojavila dva zrakoplova Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva. Prema lokalnoj kronologiji Vlade Radotovića, oko 11 sati ispalili su dvije rakete na prostor skladišta, a potom pucali po prometnici Majurec–Križevci. Isti zapis navodi da su zrakoplovi poletjeli iz banjolučke zračne luke.

Skladište koje je promijenilo odnos snaga

Široko Brezje nije bilo usputno vojno spremište. Bilo je dio križevačkog garnizonskog sustava uz vojarnu „Kalnik“, vojnu ekonomiju Čret i druge vojne objekte. Zbog količine naoružanja i položaja, njegovo je preuzimanje imalo posljedice daleko izvan Križevaca.

Blokada vojarne počela je 14. rujna. Hrvatska je strana presjekla opskrbu vodom i strujom te pozvala posadu na predaju. Dan poslije u Križevice je iz Siska stigao Izvidničko-diverzantski vod 2. brigade pod zapovjedništvom Bože Drmića. Oko 22 sata 15. rujna počeo je prvi pokušaj preuzimanja Širokog Brezja, ali je prekinut nakon što je Drmić ranjen.

Snage su potom reorganizirane. U operaciji su sudjelovali pripadnici križevačkog ZNG-a, policije, Narodne zaštite, samostalnog voda ZNG-a iz Nove Kapele i IDV-a iz Siska. U radu Đure Škvorca događaj je opisan kao jedan od važnih ranih uspjeha na području tadašnjeg 32. korpusa JNA.

Krvava noć kod Šumarije

U večernjim satima 16. rujna skladište su napustili 21 vojnik JNA i njihov zapovjednik. Oko 21.15, na kontrolnoj točki kod Šumarije, došlo je do oružanog sukoba s hrvatskim snagama.

Poginuli su Mario Jembrek i Miljenko Klobučar, a Željko Jericha teško je ranjen. Prema objavljenom kronološkom zapisu, petorica vojnika JNA tada su zarobljena, dok se 16 vojnika s kapetanom prve klase Nenadom Mičunovićem probilo prema vojarni „Kalnik“.

Grad Križevci i danas mjesto tog sukoba obilježava kao mjesto pogibije dvojice svojih prvih braniteljskih žrtava.

U 1.30 počelo je izvlačenje

Između ponoći i 1.30 u hotelu „Kalnik“ održani su pregovori između kriznog štaba i zapovjedništva vojarne. Zapovjednik JNA Jovo Radosavljević ponudio je predaju skladišta i vojne ekonomije Čret idućeg dana. Hrvatska strana nije pristala čekati sa skladištem.

Oko 1.30 počelo je razminiranje skladišta i preostalog sjever–jug pravca. Oružje, streljivo i oprema ukrcavani su u kamione te prevoženi prema Svetom Petru Orehovcu, Miholcu, Kamešnici i Fodrovcu. Prema objavljenom zapisu, posao je završen do podneva 17. rujna.

Večernji list navodi da je za uklanjanje materijala bilo potrebno više od stotinu kamiona. U lokalnom prikazu operacije spominje se približno 140 kamiona i šlepera.

Oružje je krenulo prema drugim bojištima

Izvor ne donosi dnevnik svake pojedine pošiljke, pa se ne može pouzdano rekonstruirati koja je postrojba dobila baš prvu isporuku. Može se, međutim, jasno vidjeti gdje je materijal trebao završiti.

Prema objavljenom popisu, u Sisak je poslano šest topova T-12 i šest haubica D-30. Vukovar je dobio devet samohodnih topova M36 kalibra 90 mm. Virovitici su namijenjene tri haubice D-30 i tri T-12, Bjelovaru tri T-12 uz pješačko oružje i streljivo, a Šibeniku jedan top B-1. Grubišno Polje dobilo je pet T-12, tri borbena oklopna vozila s raketama „Maljutka“ te pješačko naoružanje i streljivo.

U širem popisu odredišta navode se još Dubrovnik, Vrbovec, Čazma, Novi Marof, Daruvar, Zelina, Podravska Slatina, Zagrebačka Dubrava, Novska, Velika Pisanica i Pag.

Što je prema popisu bilo u skladištu?

Javno dostupni zapis ne donosi zasebnu inventurnu listu samo za Široko Brezje, nego objedinjeni popis preuzetog materijala iz križevačkog vojnog kompleksa. U njemu se navode:

• 24 topa T-12 kalibra 100 mm

• 18 haubica D-30 kalibra 122 mm

• devet topova B-1 kalibra 76 mm

• šest minobacača kalibra 122 mm

• 12 protutenkovskih lansera POLO 9P-122

• šest topova ZIS kalibra 76 mm

• približno 15.000 komada topničkog streljiva

• oko 30.000 protutenkovskih mina

• oko 1.100 automatskih pušaka

• približno 40 kamiona TAM-150 i desetak kamiona TAM-110

Važna je urednička napomena: autor objavljenog popisa nakon pojedinačnog navođenja stavki govori o 93 topnička sredstva, ali navedene se stavke zbrajaju na 75. Bez uvida u izvorni komisijski popis broj 93 ne treba prenositi kao konačnu i neupitnu brojku.

U 11 sati stigao je zračni napad

Ujutro 17. rujna Radosavljević je telefonom zaprijetio da će Križevci biti raketirani. Oko 9 sati održan je sastanak u tadašnjem Domu JNA, a u 11 sati dogodilo se ono što je prethodnih sati najavljeno.

Dva zrakoplova napala su područje Širokog Brezja. Ispaljene su dvije rakete, a mitraljeskom vatrom zahvaćena je prometnica Majurec–Križevci. U lokalnom kronološkom prikazu napad je opisan kao odmazda zbog oslobođenog skladišta. Prema istom zapisu, zrakoplovi su poletjeli iz banjolučke zračne luke.

Je li cilj bio uništiti skladište?

Vremenski slijed daje snažan, ali ipak posredan odgovor. Hrvatska je strana skladište već preuzela, počela razminiranje i do 11 sati iz njega izvukla najveći dio materijala. JNA ga više nije mogla vratiti klasičnom kopnenom akcijom.

Napad iz zraka zato je najrazumnije tumačiti kao pokušaj da se skladišni prostor i ono što je eventualno još ostalo u njemu učine neupotrebljivima. To je zaključak iz okolnosti, a ne dokaz iz pronađene zapovijedi.

U javno dostupnoj građi nema operativnog dokumenta JNA s formuliranim ciljem napada ni procjene pričinjene štete. Ne treba stoga tvrditi da je skladište potpuno uništeno.

Zašto je Široko Brezje nacionalna priča

Ministarstvo hrvatskih branitelja oslobođenje skladišta Široko Brezje 16. rujna i vojarne „Kalnik“ 17. rujna navodi kao događaje koji su omogućili preuzimanje važnog naoružanja i nastavak obrane Hrvatske.

Oružje iz Križevaca i Širokog Brezja koristilo se za naoružavanje postrojbi koje su branile druga hrvatska područja i oslobađale druge vojarne. Zato dva zrakoplova koja su 17. rujna došla nad Široko Brezje nisu bila samo epizoda zračnog rata.

Skladište je bilo preuzeto, oružje je već bilo na putu, a napad je stigao prekasno da bi promijenio ishod operacije.

Operativna karta