Noć 8. studenoga 1991.: Posljednji premještaj ranjenika iz vukovarske bolnice

Početkom studenoga 1991. vukovarska ratna bolnica radila je u gotovo nemogućim uvjetima. Ranjenici su neprekidno pristizali s bojišta, dok je zgrada bolnice bila izložena topničkim i zračnim napadima.

Prema publikaciji Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata „I bolnica je bila meta“, samo 8. studenoga u bolnicu je primljeno 75 novih ranjenika, a liječnički timovi izveli su 35 složenih operacija.

Zbog stalnog priljeva teško ranjenih, lakši i već zbrinuti pacijenti premještani su na druga mjesta kako bi se u glavnoj bolnici oslobodio prostor za nove ranjenike.

Borovo Commerce postao pričuvna ratna bolnica

Jedno od takvih mjesta bio je Borovo Commerce u Borovu Naselju.

Prema podacima Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar, sklonište u zgradi Borovo Commercea bilo je jedno od najbolje opremljenih u gradu. Imalo je agregate, vodu i električnu energiju, a unutar njega organizirana je pričuvna bolnica s medicinskim osobljem.

U njemu je u jednom razdoblju bilo smješteno oko 250 ranjenika i 600 civila. Prostor je improvizirano pregrađen plahtama kako bi se odvojile obitelji od prostora u kojem su ležali ranjeni i umirući.

Iako je prvotno zamišljen prvenstveno za lakše i zaliječene ranjenike, liječnici i medicinske sestre u Borovo Commerceu ubrzo su morali zbrinjavati i teško ranjene ljude.

Posljednja vožnja 8. studenoga

U noći 8. studenoga izveden je posljednji premještaj.

Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar navodi da je tada iz glavne vukovarske bolnice u Borovo Commerce prevezeno 30 ranjenika, uz veliki rizik i za pacijente i za vozače.

Isti podatak donosi i HMDCDR u publikaciji „I bolnica je bila meta“: posljednji premještaj tridesetak ranjenika dovršen je upravo tijekom noći 8. studenoga 1991.

Nije se radilo o običnom sanitetskom prijevozu. Grad je bio pod stalnim napadima, prometnice razrušene i izložene vatri, a svaki izlazak vozila mogao je završiti pogibijom ljudi koji su se nalazili u njemu.

Borovo Naselje uskoro je ostalo odsječeno

Situacija se nakon toga nastavila pogoršavati.

Borovo Naselje bilo je pod sve snažnijim pritiskom JNA i srpskih paravojnih postrojbi, a prometna veza s ostatkom Vukovara ubrzo je presječena. Pričuvna bolnica u Borovo Commerceu tako je ostala gotovo potpuno odvojena od matične vukovarske bolnice.

U prikazu Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar navodi se da su medicinski djelatnici nakon prekida komunikacije ostali bez dotoka pomoći kakav su do tada, makar u ograničenoj količini, uspijevali održavati.

Unatoč tomu, Borovo Commerce nastavio je služiti kao bolnica i sklonište do posljednjih dana obrane Borova Naselja.

Od pričuvne bolnice do mjesta stradanja

Sudbina ljudi koji su se nalazili u Borovo Commerceu postala je posebno tragična nakon sloma obrane Borova Naselja.

Policijska uprava vukovarsko-srijemska navodi da je zgrada tijekom opsade služila kao sklonište i pričuvna ratna bolnica te da su se pri ulasku neprijateljskih snaga u njoj nalazile stotine ranjenika i civila.

Dana 20. studenoga istaknute su bijela zastava i zastava Crvenog križa. Nakon predaje dio ljudi odveden je, a mnogi su ubijeni ili su nestali.

Zato noć 8. studenoga 1991. danas ima dodatnu težinu. Tridesetak ranjenika tada je posljednji put prevezeno iz glavne bolnice prema Borovu Naselju u nadi da će ondje biti sigurniji i da će se u prepunoj vukovarskoj bolnici osloboditi mjesta za nove ranjenike.

Trideset pet godina poslije ostaje zapis o vozačima, liječnicima i medicinskim djelatnicima koji su u gradu pod opsadom pokušavali održati sustav liječenja i spašavati ljude sve dok je to bilo moguće.