DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

Oslobođen Knin: U 9:43 zabilježen prvi ulazak hrvatskih snaga u središte pobune

Prvi ulazak hrvatskih snaga u Knin 5. kolovoza 1995. službeno je zabilježen u 9:43, dok vojna dokumentacija oslobađanje grada zajedničkim djelovanjem 7. i 4. gardijske brigade smješta oko 11 sati. Trideset i jednu godinu poslije vrijedi razdvojiti te trenutke i precizno rekonstruirati kako su Pume i Pauci stigli do grada koji je od 1990. bio političko i vojno središte srpske pobune u Hrvatskoj.

Skidanje srpske i podizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi 05. kolovoza 1995. godine - 7. gardijska brigada
Skidanje srpske i podizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi 05. kolovoza 1995. godine - 7. gardijska brigada Foto: Ena Šuplika

U 9 sati i 43 minute, 5. kolovoza 1995., zabilježen je prvi ulazak hrvatskih snaga u Knin. Vrijeme nije ostalo samo podatak iz ratne kronologije. Upravo u 9:43 na obljetnicama Oluje zvone kninska crkvena zvona, a na Kninskoj tvrđavi podiže se hrvatska zastava.

Iza te minute, međutim, stajala je mnogo veća vojna priča. Do Knina nisu vodila samo posljednja dva dana Oluje, nego operacije na Dinari i u zapadnoj Bosni kojima su hrvatske snage tijekom prethodnih mjeseci pomicale položaje prema Bosanskom Grahovu i stvarale uvjete za napad prema gradu.

Knin nije bio tek još jedno okupirano mjesto. U njemu je bilo sjedište političkog vodstva samoproglašene Republike Srpske Krajine, Glavnog štaba Srpske vojske Krajine te 7. sjevernodalmatinskog korpusa SVK-a. Zato je njegov gubitak imao vojnu težinu koju nije imao nijedan drugi grad oslobođen u Oluji. Davor Marijan u monografiji „Oluja“, objavljenoj u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, upravo oslobađanje Knina izdvaja kao glavni događaj 5. kolovoza i cijele operacije.

Put prema Kninu otvoren je preko Dinare

Operacija Oluja počela je 4. kolovoza 1995. u 5 sati. Na području Zbornog područja Split, kojim je zapovijedao general-pukovnik Ante Gotovina, glavna snaga za napad prema Kninu bile su 4. gardijska brigada Pauci i 7. gardijska brigada Pume.

Njihov zajednički zadatak bio je jasan, na pravcu Dinara – Knin razbiti srpske snage i ovladati gradom. Zapovjednik 4. gardijske brigade bio je Damir Krstičević, a 7. gardijskom brigadom zapovijedao je Ivan Korade. Marijanova rekonstrukcija ratnih dokumenata bilježi da su se dvojica zapovjednika složila nastaviti zajedničko napredovanje prema Kninu rasporedom u kojem su se njihove brigade našle nakon prethodnih borbi.

Prvog dana Oluje 7. gardijska brigada krenula je smjerom Risovac – Golubićko suvo polje – Kovačić. Pred njom se nalazila Treća borbena grupa, privremeno sastavljena od različitih dijelova 7. sjevernodalmatinskog korpusa i milicije RSK. Do kraja 4. kolovoza Pume su ovladale Borovom glavom, Visibabom, Badnjem i Pitomim vrhom. Prema dokumentima koje navodi HMDCDR, toga su dana imale jednog poginulog, jednog nestalog i jednog ranjenog pripadnika.

Taj prodor omogućio je uvođenje 4. gardijske brigade u nastavak napada.

Pauci i Pume nisu, međutim, djelovali u praznom prostoru. Dio njihove dotadašnje crte preuzela je 81. gardijska bojna, dok je 1. hrvatski gardijski zdrug bio u operativnoj pričuvi. Na susjednom smjeru Operativna grupa Sinj imala je 126. domobransku pukovniju Sinj, 6. domobransku pukovniju Split i 144. brigadu HV-a Sesvete. Posebno je 126. pukovnija imala zadaću štititi bok 4. i 7. gardijske brigade te napredovati prema Kijevu i Polači.

To je bitna razlika kada se govori o postrojbama zaslužnima za Knin. U sam grad neposredno su prodirale 7. i 4. gardijska brigada. Druge hrvatske postrojbe iz sastava Zbornog područja Split istodobno su razbijale ili vezivale srpske snage na širem području, osiguravale bokove i onemogućavale njihovo pregrupiranje. Ne bi bilo točno sve te postrojbe jednostavno proglasiti postrojbama koje su „ušle u Knin“.

Noć u kojoj je zapovjedništvo SVK napustilo grad

Na suprotnoj strani nalazio se 7. sjevernodalmatinski korpus SVK pod zapovjedništvom general-majora Slobodana Kovačevića. U njegovu sastavu bile su 75. i 92. motorizirana brigada, 1. i 4. laka brigada, 2. i 3. pješačka brigada te topničke, protuoklopne, protuzračne i logističke postrojbe. U širem području Knina nalazila se i 2. gardijska brigada Korpusa specijalnih jedinica SVK-a te bojna vojne policije. U gradu je bio i dio prištabnih postrojbi Glavnog štaba SVK-a.

Situacija se tijekom 4. kolovoza brzo mijenjala.

U noći s 4. na 5. kolovoza Vrhovni savjet obrane RSK donio je odluku o evakuaciji stanovništva iz sjeverne Dalmacije i južnog dijela Like. Kasno navečer Glavni štab SVK napustio je Knin i premjestio se prema Srbu. Prema HMDCDR-u, 7. sjevernodalmatinski korpus već je sljedećeg dana kao organizirana borbena cjelina praktično bio pred raspadom.

Za jutro 5. kolovoza bio je planiran pokušaj zaustavljanja hrvatskog prodora iz pravca Bosanskog Grahova angažiranjem jedne bojne 75. motorizirane brigade SVK-a. Hrvatsko napredovanje ipak nije zaustavljeno.

Što se dogodilo u 9:43, a što oko 11 sati

Upravo ovdje treba razjasniti podatak koji se tijekom godina često prepričava bez potrebne razlike.

Službeno glasilo MORH-a Hrvatski vojnik navodi da je prvi ulazak hrvatskih snaga u Knin zabilježen 5. kolovoza u 9:43. Isti izvor, međutim, navodi i da su 7. i 4. gardijska brigada zajedničkim djelovanjem, u suradnji s drugim postrojbama, Knin oslobodile oko 11 sati.

I arhivska rekonstrukcija Davora Marijana govori o ulasku 7. gardijske brigade u grad oko 11 sati.

Ta dva vremena stoga ne treba suprotstavljati. Dostupni izvori pod 9:43 bilježe prvi ulazak hrvatskih snaga, dok se podatak „oko 11 sati“ odnosi na širi ulazak brigade i oslobađanje grada. Iz javno dostupnih dokumenata nije moguće rekonstruirati svaku minutu između ta dva događaja pa bi bilo pogrešno tvrditi više nego što dokumentacija dopušta.

Pume su 5. kolovoza napredovale prema gradu bez značajnijeg organiziranog otpora. Istodobno je 4. gardijska brigada ovladala Golubićem, Vrpoljem i Kninskim poljem te izbila na Debelo brdo, osiguravajući bok Puma na području Biskupije. Pauci su imali ozbiljnije borbe na području Golubića, Radijevaca i Oćestova.

Zato se u historiografski utemeljenom prikazu oslobađanje Knina pripisuje zajedničkom djelovanju 4. i 7. gardijske brigade. Pokušaji da se pobjeda svedе na pitanje koja je brigada „važnija“ ne odgovaraju onome što pokazuju operativni dokumenti.

Pume na tvrđavi i hrvatska zastava iznad Knina

Jedan od najpoznatijih prizora cijelog Domovinskog rata nastao je na Kninskoj tvrđavi.

Prema službenom prikazu Hrvatskog vojnika, izvidnici Zapovjedne satnije 7. gardijske brigade Edvard Baltić, Mario Bilać i Jasmin Hadžić skinuli su zastavu RSK i razvili veliku hrvatsku zastavu preko zidina. Ubrzo su pripadnici 4. gardijske brigade na tvrđavi postavili još jednu hrvatsku zastavu.

Taj detalj također vrijedi opisivati precizno. Javnost najčešće pamti jednu sliku hrvatske zastave na vrhu Knina, ali iza nje su bili različiti trenuci dolaska pripadnika Puma i Pauka na tvrđavu. Fotografije i svjedočanstva sudionika omogućuju rekonstrukciju velikog dijela događaja, no vojni dokumenti nisu kronometar iz kojega se za svaki pojedini pokret može izvući točna minuta.

U 12:26 HINA je objavila vijest da se na Kninskoj tvrđavi vijori hrvatska državna zastava i da su hrvatske snage ušle u Knin. Tada je ono što se događalo na terenu postalo vijest koja je stigla do cijele Hrvatske.

Pad Knina ubrzao je raspad sjevernodalmatinskih snaga SVK-a

Oslobađanjem Knina nisu završile borbe u Oluji. Operacija je službeno trajala do 7. kolovoza u 17 sati, a završne aktivnosti na pojedinim područjima nastavile su se i poslije toga. Ali nakon gubitka Knina srpske snage u sjevernoj Dalmaciji ostale su bez političkog i vojnog središta.

Istoga 5. kolovoza Operativna grupa Sinj sa 126. domobranskom pukovnijom, 144. brigadom i 6. domobranskom pukovnijom ovladala je područjem Polače i Kozjaka te oslobodila Kijevo i Vrliku. Na drugim pravcima oslobađani su Drniš, Benkovac, Škabrnja, Nadin i druga okupirana mjesta. Povlačenje 7. sjevernodalmatinskog korpusa prema granici s Bosnom i Hercegovinom nastavilo se.

U vojnom smislu rezultat je bio nedvojben: oružane snage RSK nisu uspjele obraniti Knin niti zaustaviti hrvatski prodor.

Knin 2026. – 31 godina poslije

Danas, 5. kolovoza 2026., navršava se 31 godina od oslobađanja Knina.

Prema službenom programu Ministarstva hrvatskih branitelja, ovogodišnje obilježavanje u Kninu počinje budnicom, slijedi odavanje počasti poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima, a središnja svečanost na stadionu NK Dinara i Kninskoj tvrđavi počinje u 9:40. Predviđeno je podizanje hrvatske zastave, zvonjava crkvenih zvona, počasni plotuni te čitanje imena poginulih i nestalih branitelja.

Na tvrđavi će istupiti 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije, upravo koliko Ministarstvo hrvatskih branitelja u programu za 2026. navodi poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Oluji.

Oko broja žrtava postoji promjena u službenim objavama koju treba pošteno zabilježiti. Hrvatski vojnik je 2022. navodio 239 poginulih i dvojicu nestalih hrvatskih branitelja, dok Ministarstvo hrvatskih branitelja i MORH od 2025. u programu obilježavanja koriste broj od ukupno 245 poginulih i nestalih.

Upravo je to dobar primjer zašto se o događajima iz 1995. i 31 godinu poslije mora pisati iz dokumenata, a ne iz ponavljanih formula.

Činjenice su dovoljno snažne. Pume i Pauci dobili su zadatak ovladati Kninom, probili su se do grada i 5. kolovoza ga oslobodili. Uz njih su djelovale postrojbe koje su štitile bokove, napadale susjedne pravce i onemogućavale protivniku da organizira novu obranu. Zapovjedništvo SVK napustilo je Knin, 7. sjevernodalmatinski korpus raspao se, a hrvatska zastava pojavila se na tvrđavi iznad grada koji je godinama bio središte pobune protiv Republike Hrvatske.

Zato 9:43 ima svoje mjesto u hrvatskoj ratnoj kronologiji. Ne kao izdvojena minuta bez onoga što joj je prethodilo, nego kao prvi zabilježeni trenutak povratka hrvatskih snaga u Knin nakon godina okupacije.

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

PAD OSJEČKIH VOJARNI: Kako su hrvatski branitelji u rujnu 1991. slomili JNA i obranili srce istočne Slavonije

PAD OSJEČKIH VOJARNI: Kako su hrvatski branitelji u rujnu 1991. slomili JNA i obranili srce istočne Slavonije

Združene hrvatske obrambene snage, sastavljene od pripadnika Zbora narodne garde, Ministarstva unutarnjih poslova, Narodne zaštite i Hrvatskih obrambeni...

prije 11 h
14.–17. RUJNA 1991. – JNA BJEŽI PREKO DRAVE: Kako su PP Đurđevac i PU bjelovarsko-bilogorska, uz pomoć pripadnik TO i NZ oslobodile podravske karaule

14.–17. RUJNA 1991. – JNA BJEŽI PREKO DRAVE: Kako su PP Đurđevac i PU bjelovarsko-bilogorska, uz pomoć pripadnik TO i NZ oslobodile podravske karaule

Saznajte kako je Policijska postaja Đurđevac, uz potporu TO i NZ, oslobodila lanac JNA karaula uz Dravu u rujnu 1991. godine. Otkrijte ključnu ulogu hrvatske policije u operaciji u Podravini.

prije 17 h
14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm Najčitanije

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

Na današnji dan 1991. JNA je predala haubice 203 mm u Zagrebu. Otkrijte izazove osposobljavanja američkih M115 haubica za obranu Hrvatske u Domovinskom ratu.

prije 19 h
4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

Otkrijte kako je 14. rujna 1991. godine skladište Prečec kod Dugog Sela, s 4000 tona streljiva, preuzeto bez ispaljenog metka i promijenilo tijek Rata za vojarne.

prije 20 h
35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

Garešnica obilježava 35. obljetnicu oslobađanja radio-relejnog centra Humka. Pridružite se braniteljima i građanima u odavanju počasti 15. rujna 2026.

prije 20 h
14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate Najčitanije

14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate

14. rujna 1991. obilježava pad Hrvatske Kostajnice. Čitajte o zločinima srpske agresorske vojske, odvođenju Hrvata u 50 logora i strašnim patnjama civila.

prije 20 h
Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Saznajte kako su hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a u operaciji Maestral, prodirući prema Drvaru i Oštrelju. Detalji o postrojbama i tijeku bitke.

prije 21 h
Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Prije 35 godina, 14. rujna 1991., Vukovar je napadnut. Saznajte više o žestokim borbama na Sajmištu, u Borovu Naselju i na Trpinjskoj cesti, poznatoj kao 'groblje tenkova'.

prije 21 h
Ploče 14. rujna 1991. hrvatski branitelji zauzeli skladište JNA i oružje poslali na bojišta

Ploče 14. rujna 1991. hrvatski branitelji zauzeli skladište JNA i oružje poslali na bojišta

Saznajte kako su hrvatski branitelji 14. rujna 1991. u Pločama zauzeli skladište JNA "Zelena tabla – Male Bare" i zaplijenjeno oružje poslali na bojišta Domovinskog rata. Ključna akcija za obranu Hrvatske.

prije 21 h
13. RUJNA 1991. – ZAROBILI SU IH ŽIVE, A ZATIM LIKVIDIRALI: Osam ljudi ubijeno tijekom noći u Donjem Hrastovcu

13. RUJNA 1991. – ZAROBILI SU IH ŽIVE, A ZATIM LIKVIDIRALI: Osam ljudi ubijeno tijekom noći u Donjem Hrastovcu

U noći 13. rujna 1991. u Donjem Hrastovcu likvidirano je osam zarobljenih ljudi, policajaca i civila, nakon pada Hrvatske Kostajnice. Saznajte detalje zločina, ekshumacije i sudskog procesa.

prije 1 dana
13. rujna 1991. - zarobljen general zločinačke JNA Milan Aksentijević

13. rujna 1991. - zarobljen general zločinačke JNA Milan Aksentijević

Na današnji dan 1991. ATJ Lučko zarobila je generala JNA Milana Aksentijevića kod Karlovca. Kasnije je razmijenjen za Antona Kikaša.

prije 1 dana
13. rujna 1991.g. - Tridesetak sati pakla za Osijek

13. rujna 1991.g. - Tridesetak sati pakla za Osijek

Prisjetite se 13. rujna 1991., kada je Osijek pretrpio jedno od najtežih razaranja u povijesti. Više stotina projektila pogodilo je grad, ostavljajući iza sebe uništene objekte i ljudske žrtve.

prije 1 dana

Prikazano 12 od 5489 članaka.