18.11. bit će praznik, Vukovar će postati mjesto posebnog pijeteta, a za to područje trebali bi se odobriti posebni poticaji za ulaganja

Vukovar kao mjesto posebnog domovinskog pijeteta, posebne olakšice i državni poticaji za investicije na području grada heroja, ali i promjena državnih blagdana - sve to premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković planira progurati na Vladi do kraja godine, odnosno do predsjedničkih izbora.

Jasno je da se time, osim pomoći gradu Vukovaru, želi pripomoći i kampanji HDZ-ovoj kandidatkinji za predsjednicu Republike Kolindi Grabar-Kitarović u privlačenju “domoljubnih birača”.

Savjetovanje

Vlada tako sutra u javno savjetovanje pušta novi Zakon o blagdanima, spomendanima i narednim danima u Republici Hrvatskoj, u kojem će se Dan državnosti, umjesto 25. lipnja, slaviti 30. svibnja, a sadašnji Dan neovisnosti, koji se proslavio jučer i bio je neradni dan, ubuduće bi trebao biti spomendan i trebao bi biti radni dan. Umjesto toga, 18. studenoga, na dan kada se obilježava tragična obljetnica pada Vukovara, bit će blagdan i neradni dan i slavit će se kao Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Dakle, taj će dan biti posvećen ne samo vukovarskim žrtvama nego svim žrtvama Domovinskog rata, iako će centralna manifestacija i dalje biti Kolona sjećanja u Vukovaru.

To se će definirati i u novom Zakonu o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta, koji u javno savjetovanje ide nakon izmjene Zakona o blagdanima. Riječ je o zakonu koji je Vlada obećala još 2016. na sjednici u Vukovaru, a završen je, kako doznajemo, u travnju ove godine. No, zanimljivo, donosi se tek sada, nakon tri godine od obećanja i pred same izbore u kojima će svaki glas biti važan, posebno onaj u Slavoniji u kojoj će se voditi najžešća bitka između Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore.

Zakon, govore nam sugovornici iz Vlade i Grada Vukovara, osim što proglašava Vukovar mjestom posebnog domovinskog pijeteta, definira i Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata, koji će se obilježavati 18. studenoga u Vukovaru, ali i sve druge dane sjećanja na žrtvu Vukovara od 14. studenoga, kada su JNA i srpske paravojne snage presjekli obranu grada na dva dijela, preko 18. studenoga i pada grada, do 20. studenoga i pokolja na Ovčari.

Pitanje ćirilice

Zakon, kaže nam Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, koji je i sudjelovao u njegovoj izradi, kaže da se on dugo radio jer je bilo dosta usuglašavanja. Čak 12 ministarstava je sudjelovalo u izradi, braniteljske udruge, stručnjaci s Instituta “Ivo Pilar”, predstavnici Memorijalno-dokumentacijskog centra i predstavnici grada. Josić otkriva i kako se zakonom ne definira status ćirilice u Vukovaru, što su neki branitelji tražili, jer je riječ o organskom zakonu koji je ispod ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

- Pitanje ćirilice može se rješavati Statutom grada i popisom stanovništva, a ne ovim zakonom. Zakon je većinom vezan za dane sjećanja od 14. do 20. studenoga, te definira točno nadležnosti u obilježavanju tih dana. Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata bio bi obilježavan 18. studenoga, i bio bi neradni dan kako bi svi oni koji žele doći u Vukovar taj dan mogli slobodno doći. Kada je riječ o Koloni sjećanja, tu se ništa ne mijenja, Grad je i dalje organizator, a država pomaže financijski - pojašnjava Josić.

Dodaje kako se definira i financijska pomoć države za Dane sjećanja.

Ministar hrvatskih branitelj Tomo Medved ističe i da će se prvi put ustrojiti stručno tijelo koje će se brinuti o svim vukovarskim mjestima stradanja, od vukovarske bolnice, Veleprometa, do Ovčare.

SDSS o zakonu

- To će tijelo brinuti za sve te lokalitete i regulirat će pitanja uređenja mjesta strašnih zločina u Vukovaru. Vijeće će biti sastavljeno od lokalnih i državnih vlasti, predstavnika udruga, struke i bit će nadstranačko, djelovat će bez obzira na to tko je na vlasti - kaže Medved.

Vlada, s druge strane, već dulje vrijeme radi i na izradi posebnog zakona o poticanju ulaganja na području grada Vukovara. U Vladi ne otkrivaju detalje, kažu da je zakon u izradi, ali ono što se zna jest da on mora biti usuglašen i s Europskom komisijom kako ne bi bilo problema zbog nedopuštenih poticaja i narušavanja tržišnog natjecanja. Ono što se neslužbeno može čuti jest da se traži da se na ovaj zakon ne primjenjuje pravilo Europske unije o potporama male vrijednosti, koje definira maksimalnu potporu od 200.000 eura kumulativno u tri godine, zbog čega, tvrde gradske vlasti, Vukovar nije bio privlačan investitorima. A izuzeci su mogući u slučaju katastrofa, kako prirodnih, tako i ratnih.

Tek treba vidjeti hoće li taj zakon dobiti zeleno svjetlo iz Bruxellesa, iako je premijer nedavno rekao kako za to postoji “visok stupanj razumijevanja u sadašnjoj Komisiji”.

Novi bi zakon, između ostalog, donio posebne mjere poreznih olakšica, potpore za doprinose i upravljanje nekretninama u vlasništvu države, poduzetnici ne bi plaćali porez na dobit ako zapošljavaju najmanje 10 radnika koji imaju prebivalište i boravište na području Vukovara, ne bi plaćao ni porez na dohodak od djelatnosti ako zapošljava najmanje pet radnika koji imaju prebivalište u Vukovaru, ima bi pravo i na povrat 50 posto plaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac kaže da nije još vidio zakonska rješenja koja će Vlada uputiti u javno savjetovanje pa ih niti ne može komentirati. Pupovac, također, kaže da ne zna hoće li ove godine biti u Koloni sjećanja.

- Ne mogu o tome ništa govoriti kad nismo vidjeli prijedloge. Niti za Kolonu ne mogu ništa reći jer ne znamo kakve će biti okolnosti i kako ćemo se prema tome odnositi - poručuje Pupovac.