26. ožujka 1995. Schengenski prostor – hoće li se nakon migrantske krize i pandemije koronavirusa ikada vratiti ‘Europa bez granica’?

Migrantski val, koji su velikim dijelom isprovocirali vodeći ljudi stožernih država EU Angela Merkel i Emmanuel Macron svojom neodgovornom politikom, bili su prvi udarac schengenskom režimu. A pojava epidemije koronavirusa bila je udarac od kojeg se granični režim EU i njenih članica, bilo vanjski ili unutrašnji, neće brzo vratiti na nekadašnje stanje.

Prvo migrantska višegodišnja kriza, a onda strahovita pandemija koronavirusa, temeljito su urušili granični režim poznat kao schengenski prostor ili Europa bez granica. To je toliko očito da je upitno hoće li se Europa bez granica moći obnoviti. Ilegalne imigracije milijuna ljudi iz Azije i Afrike pokrenule su stanovništvo Europe da traži utvrđivanje vanjskih granica Europe, a korona virus je izazvao (trenutnu) unutrašnju blokadu svih granica.

Hoće li ikada više biti isto?

Na današnji dan 26. ožujka 1995. stvoren je u Europi tzv. Schengenski prostor, kao područje bez graničnih kontrola. Tog su dana ukinute kontrole na graničnim prijelazima između Belgije, Njemačke, Francuske, Luksemburga, Nizozemske, Španjolske i Portugala.

Kasnije se broj država u okvirima Schengenskog prostora povećavao.

U Schengenski prostor ušle su izvorno države potpisnice Schengenskog sporazuma iz 1985. godine. Zanimljivo je da se Schengenski sporazum zove po malenom mjestu Schengenu u Luksemburgu, u blizini kojeg je potpisan Schengenski sporazum. Mjesto Schengen nalazi se u neposrednoj blizini tromeđe Francuske, Luksemburga i Njemačke. Schengenski sporazum potpisan je zapravo na brodu MS Princesse Marie-Astrid na rijeci Moselle, koja onuda protječe.

Schengenski prostor obuhvaća više od 4 milijuna četvornih kilometara, a na njemu živi preko 400 milijuna stanovnika. Zanimljivo je da se unutar Schengenskog prostora nalaze i neke države koje nisu članice EU. To su Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

Odluke država članica Schengenske zone da uvedu ne samo granične kontrole kakve nisu postojale, nego i zabrane ulazak strancima, pa i državljanima drugih zemalja EU, a neke od njih i pošalju vojsku na granice, jesu odluke koje govore da se kuća EU ‘bez granica’ danas urušava.

Primjera radi, predsjednik Francuske Emmanuel Macron je najavio da je Francuska u ratu s virusom i zatvaranje granica na 30 dana. Francuski državljani se mogu vratiti u Francusku, ali iz nje više ne mogu izaći.

Migrantski val, koji su velikim dijelom isprovocirali vodeći ljudi stožernih država EU Angela Merkel i Emmanuel Macron svojom neodgovornom politikom, bili su prvi udarac schengenskom režimu. A pojava epidemije korona virusa bila je udarac od kojeg se granični režim EU i njenih članica, bilo vanjski ili unutrašnji, neće brzo vratiti na nekadašnje stanje.

Pitanje je hoće li nakon vala ilegalne imigracije, a sada i pandemije korona virusa, biti stanje ‘Europe bez granica’ više ikada isto kao prije ova dva prijelomna događaja?