Vijesti Najčitanije
9. rujna 1493. Krbavska bitka – strahovit poraz hrvatske vojske i prekretnica u povijesti
Krbavska bitka koja se odigrala na današnji dan 9. rujna 1493. prekretnica je povijesnih događanja hrvatskog naroda.
Poraz je značio i kraj samostalnog otpora Hrvata Turcima, a bio je i uvod u definitivni poraz hrvatsko-ugarske vojske kod Mohacsa nešto kasnije, a koja je značila i kraj hrvatsko-ugarskog kraljevstva koje je trajalo 425 godina. To je ujedno i značilo da neosvojeni ostaci Hrvatske ulaze odlukom Hrvatskog Sabora u Cetingradu u sastav Habsburške monarhije, novu državu kojoj je Hrvatska u različitim oblicima pripadala 391 godinu (do kraja Prvog svjetskog rata), kada tek postaje dio Jugoslavije čiji je dio bila svega 69 godina svoje povijesti.
Poznata Bitka na Krbavskom polju dogodila se na današnji dan 9. rujna 1493. nedaleko od gradića Udbine.
Udružene hrvatske snage predvođene banom Derenčinom iz svih hrvatskih plemićkih obitelji Frankopana, Gusića, Berislavića, Šubića, jajačkog bana Vlatkovića, sina hercega Kosače i drugi dočekali su tursku vojsku kod Krbavskog polja podno Udbine.
Bitka je počela 9. rujna 1493 g. u 9 sati. Vještim vojnim manevrima i zasjedama, iako malobrojnija, turska vojska je dovela hrvatske snage u okruženje između rijeke Krbave i turskih snaga. Raspad hrvatske vojske označila je pogibija kneza Ivana Frankopana i zarobljavanje bana Derenčina. Ostatak vojske je posječen ili zarobljen, a dio se utopio u rijeci.
Zanimljivo je da turska vojska, predvođena Jakub-pašom, tada nije bila na ulasku u Hrvatsku, nego je bila na povratku s pljačkaškog pohoda po Štajerskoj i Kranjskoj, sve do Celja i Ptuja. Iz opljačkanih krajeva Turci su sa sobom vodili zarobljenike, no uoči bitke pogubili su sve sposobne za borbu, kako ne bi predstavljali opasnost.
Hrvatska je vojska bila tako temeljito poražena da je ostalo svega dvije stotine preživjelih od nekoliko tisuća boraca. Pripovijedalo se da su Turci poraženima odsjekli nosove, jer je sultan plaćao nagradu po donesenom nosu. Ban Emerik Derenčin pao je u tursko ropstvo, a sinu su mu navodno pred njegovim očima odsjekli glavu i stavljali je na stol svaki put kad bi jeo.
Krbavska bitka na mnoge načine predstavlja prekretnicu, kraj jednoga i početak novog doba. Ona je bila posljednji pokušaj bosanskog ili hrvatskog plemstva da se samostalno, bez pomoći ugarskog ili nekog drugog stranog vladara odupru Turcima. Nedvojbeno jest da hrvatsko plemstvo poslije Krbavske bitke, slabo i osiromašeno, više nije bilo sposobno pružiti jači otpor, a da je Turcima stvoren prostor za daljnja napredovanja preko Like ka Europi.
Krbavska bitka bila je na neki način uvod u Mohačku bitku, u kojoj je poginuo kralj Ludovik II. Jagelović, te ulazak Hrvatske u sastav Habsburške monarhije, čime je neposredno određena i budućnost hrvatskog naroda dugi niz stoljeća.
Udružene hrvatske snage predvođene banom Derenčinom iz svih hrvatskih plemićkih obitelji Frankopana, Gusića, Berislavića, Šubića, jajačkog bana Vlatkovića, sina hercega Kosače i drugi dočekali su tursku vojsku kod Krbavskog polja podno Udbine.
Bitka je počela 9. rujna 1493 g. u 9 sati. Vještim vojnim manevrima i zasjedama, iako malobrojnija, turska vojska je dovela hrvatske snage u okruženje između rijeke Krbave i turskih snaga. Raspad hrvatske vojske označila je pogibija kneza Ivana Frankopana i zarobljavanje bana Derenčina. Ostatak vojske je posječen ili zarobljen, a dio se utopio u rijeci.
Zanimljivo je da turska vojska, predvođena Jakub-pašom, tada nije bila na ulasku u Hrvatsku, nego je bila na povratku s pljačkaškog pohoda po Štajerskoj i Kranjskoj, sve do Celja i Ptuja. Iz opljačkanih krajeva Turci su sa sobom vodili zarobljenike, no uoči bitke pogubili su sve sposobne za borbu, kako ne bi predstavljali opasnost.
Hrvatska je vojska bila tako temeljito poražena da je ostalo svega dvije stotine preživjelih od nekoliko tisuća boraca. Pripovijedalo se da su Turci poraženima odsjekli nosove, jer je sultan plaćao nagradu po donesenom nosu. Ban Emerik Derenčin pao je u tursko ropstvo, a sinu su mu navodno pred njegovim očima odsjekli glavu i stavljali je na stol svaki put kad bi jeo.
Krbavska bitka na mnoge načine predstavlja prekretnicu, kraj jednoga i početak novog doba. Ona je bila posljednji pokušaj bosanskog ili hrvatskog plemstva da se samostalno, bez pomoći ugarskog ili nekog drugog stranog vladara odupru Turcima. Nedvojbeno jest da hrvatsko plemstvo poslije Krbavske bitke, slabo i osiromašeno, više nije bilo sposobno pružiti jači otpor, a da je Turcima stvoren prostor za daljnja napredovanja preko Like ka Europi.
Krbavska bitka bila je na neki način uvod u Mohačku bitku, u kojoj je poginuo kralj Ludovik II. Jagelović, te ulazak Hrvatske u sastav Habsburške monarhije, čime je neposredno određena i budućnost hrvatskog naroda dugi niz stoljeća.
