Vijesti Top vijest
ANTUN BABIĆ: ULOGA I DOPRINOS HRVATSKIH ŽENA U DOMOVINSKOM RATU
Danas je u Klubu veterana Zagreba, a u organizaciji Zbora udruga hrvatski ratni veterani, održana tribina “Uloga i doprinos žena u Domovinskom ratu”. Od dosadašnjih više od pedeset tribina koje je Klub održao, današnja je tribina bila jedna od najboljih i najzanimljivijih. Na tribini su govorile saborska zastupnica dr. Ines Strenja – Linić, bojnica HV-a Nena Mesić, ratna novinarka Sonja Šarunić i predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara Zorica Gregurić.
Tribina je trajala preko dva sata a da nitko nije okom trepnuo. Mnogi su tek danas doznali i shvatili u kojoj je mjeri bila presudna uloga hrvatskih žena u Domovinskom ratu. Svaka od govornica imala je izlaganje o njihovom udjelu na prvoj crti bojišnice na kojem bi im mogli zavidjeti i najpoznatiji muški hrvatski ratni heroji.
Jednostavno ne znam zašto se toliko dugo čekalo da se na jednom mjestu okupe žene s toliko velikim i važnim iskustvom u Domovinskom ratu. Žene, koje u Domovinskom ratu nisu razmišljale kao žene nego kao osobe pred kojima je bila velika zadaća obrane domovine od velikosrpska agresora. Neke od njih, kao dr. Ines Strenja-Linić, i danas u glavi i nogama nose gelere četničkih bombi s Ličkog ratišta.
Dok su drage žene iz Domovinskog rata govorile o njihovim po život opasnim akcijama, u mojoj se glavi vrtila misao, tj. pitanje: Što o tome znaju današnja hrvatska školska djeca i mlađi naraštaji? Ne samo oni. Što o tome znaju hrvatski političari, saborski zastupnici, akademici, profesori, novinari i svi ostali? Malo ili ništa.
Na kraju izlaganja, predložio sam predsjedniku Zbora mr.sc. Zvonku Sesaru da svakako u ime Kluba uputi pismo ravnatelju HRT-a i zatraži da ove žene nastupe u najgledanije vrijeme na HTV1. Inače, gosp. Sesar zaslužuje svaku pohvalu za njegov neumoran rad u okupljanju veterana Domovinskog rata i organiziranju tribina o najvažnijim temama današnjeg podijeljenog hrvatskog društva.
To moje razmišljanje snažno su poduprili i drugi nazočni na tribini. Ratni ministar Bosiljko Mišetić rekao je da kad bi u Americi imali takve ratne priče o hrabrosti žena u ratnim situacijama napisali bi bezbroj knjiga i snimili na desetke velikih filmova. Mišetić je zaključio, kako da nije bilo hrvatskih žena, Hrvatska ne bi dobila ni rat. Veću istinu nije mogao reći. Hrvatsko društvo jako je puno dužno tim ženama, a posebno je dužno da njihova uloga i hrabrost u Domovinskom ratu ostanu trajno zabilježeni i utisnutu u živote i misli budućih hrvatskih naraštaja.
Gospođo predsjednice Republike Hrvatske i na Vama je red da u tom pogledu nešto učinite. Vi to možete, ako želite, a znam da želite.
Tribina je trajala preko dva sata a da nitko nije okom trepnuo. Mnogi su tek danas doznali i shvatili u kojoj je mjeri bila presudna uloga hrvatskih žena u Domovinskom ratu. Svaka od govornica imala je izlaganje o njihovom udjelu na prvoj crti bojišnice na kojem bi im mogli zavidjeti i najpoznatiji muški hrvatski ratni heroji.
Jednostavno ne znam zašto se toliko dugo čekalo da se na jednom mjestu okupe žene s toliko velikim i važnim iskustvom u Domovinskom ratu. Žene, koje u Domovinskom ratu nisu razmišljale kao žene nego kao osobe pred kojima je bila velika zadaća obrane domovine od velikosrpska agresora. Neke od njih, kao dr. Ines Strenja-Linić, i danas u glavi i nogama nose gelere četničkih bombi s Ličkog ratišta.
Dok su drage žene iz Domovinskog rata govorile o njihovim po život opasnim akcijama, u mojoj se glavi vrtila misao, tj. pitanje: Što o tome znaju današnja hrvatska školska djeca i mlađi naraštaji? Ne samo oni. Što o tome znaju hrvatski političari, saborski zastupnici, akademici, profesori, novinari i svi ostali? Malo ili ništa.
Na kraju izlaganja, predložio sam predsjedniku Zbora mr.sc. Zvonku Sesaru da svakako u ime Kluba uputi pismo ravnatelju HRT-a i zatraži da ove žene nastupe u najgledanije vrijeme na HTV1. Inače, gosp. Sesar zaslužuje svaku pohvalu za njegov neumoran rad u okupljanju veterana Domovinskog rata i organiziranju tribina o najvažnijim temama današnjeg podijeljenog hrvatskog društva.
To moje razmišljanje snažno su poduprili i drugi nazočni na tribini. Ratni ministar Bosiljko Mišetić rekao je da kad bi u Americi imali takve ratne priče o hrabrosti žena u ratnim situacijama napisali bi bezbroj knjiga i snimili na desetke velikih filmova. Mišetić je zaključio, kako da nije bilo hrvatskih žena, Hrvatska ne bi dobila ni rat. Veću istinu nije mogao reći. Hrvatsko društvo jako je puno dužno tim ženama, a posebno je dužno da njihova uloga i hrabrost u Domovinskom ratu ostanu trajno zabilježeni i utisnutu u živote i misli budućih hrvatskih naraštaja.
Gospođo predsjednice Republike Hrvatske i na Vama je red da u tom pogledu nešto učinite. Vi to možete, ako želite, a znam da želite.
