Članice Šangajske skupine održale vojne vježbe kao odgovor na izazove islamskog terorizma (VIDEO)

Nedavno održane vojne vježbe članica Šangajske organizacije za suradnju (SCO) pod nazivom ‘Mirovna misija 2021’ imale su cilj odgovoriti na sigurnosne prijetnje poput terorizma, separatizma i ekstremizma s kojima se suočavaju države srednje Azije nakon ishitrenog povlačenja američkih vojnika iz Afganistana. Posebna pažnja sudionika vježbi pridana je taktičkom pristupu u borbi protiv napada bespilotnim letjelicama, kojih su se talibani domogli nakon munjevitog zauzimanja nekadašnjih američkih baza. T-portal donosi detalje vježbe, čiji bi segmenti trebali biti ključni u sigurnosnim izazovima povezanim s islamskim teroristima. 

Ovogodišnje združene vježbe održane su u jugozapadnoj ruskoj regiji Orenburg na granici s Kazahstanom, a pored domaćina u njima su sudjelovali vojnici iz Kine, Indije, Kazahstana, Kirgistana, Pakistana, Tadžikistana i Uzbekistana. Jedan od ključnih ciljeva dvotjedne vježbe bio je ponuditi adekvatan obrambeni odgovor na moguće terorističke napade bespilotnih letjelica jer se od povlačenja američkih snaga nalaze u rukama talibana. 

Zemlje sudionice vježbi itekako su svjesne toga da je ratovanje bespilotnim letjelicama na dobrom putu postati jedan od najvažnijih globalnih sigurnosnih izazova ovog stoljeća, osobito stoga što je riječ o tehnologiji koja je postala sredstvo za podjednako stvaranje ozračja straha među vladama država u okruženju i tamošnjeg stanovništva. Toga su svjesni i sami talibani te su, unatoč strogim tumačenjima islama i odbacivanja većine tekovina suvremenog društva, pokazali znatnu fleksibilnost kada je u pitanju sofisticirana oprema.

Talibani su i ranije koristili najsuvremeniju vojnu opremu posljednjih godina zarobljenu od afganistanske vojske, poput naočala za noćno motrenje, a samo preuzimanje moderne zapadnjačke opreme svojevrsna je simbolična pobjeda skupina koje su se godinama borile zastarjelim oružjem. Stručnjaci se slažu da će novo oružje u rukama talibana imati i praktične posljedice koje već zadaju glavobolje zemljama što okružuju Afganistan. 

Projiciranje strateške moći

Vojni analitičari ističu da je Kina jedna od globalnih sila predvodnica u tehnologiji bespilotnih letjelica, ali najmnogoljudnija zemlja na svijetu još uvijek nema primjeren štit za obranu od dronova. Stručnjaci ukazuju na to da bi prikladne protumjere i taktike za obranu od bespilotnih letjelica uključivale brojne komplicirane tehnologije, integraciju fotoelektričnih senzora i radarskih sustava, postavljanje ometača te korištenje mrežnog oružja ili lasera za uništavanje prijetnji iz zraka.

Iako još uvijek nema takvog oružja u svojem arsenalu, vrh Narodnooslobodilačke armije Kine priopćio je nakon održanih vježbi u Rusiji da je kineska vojska pokazala svoju sposobnost projiciranja strateške moći na velikoj udaljenosti u kratkom vremenskom razdoblju, kao i da su korišteno naoružanje i oprema prikladni za protuterorističke operacije.

Prema dostupnim snimkama, kineska vojska je u simuliranju borbi protiv dronova koristila oklopna jurišna i amfibijska vozila, samohodno topništvo raznih kalibara i lake jurišne helikoptere Z-19, kojima su, kako tvrdi zapovjedništvo, demonstrirali izviđanje i nadzor, udare vatrene moći, perifernu blokadu i kontrolu prostora, istjerivanje protivnika iz urbanih područja te njihovo opkoljavanje i uništavanje. Uz to, ističe vrh kineske vojske, prikazan je otpor napadima bespilotnih letjelica, ali nije precizno pojašnjen.

Nedostatak ratnog iskustva

Valja napomenuti da se protuteroristička vježba oslanjala na borbeno iskustvo iz nekoliko regionalnih vojnih sukoba posljednjih godina, uključujući sirijski rat i armensko-azerbajdžanski sukob oko sporne regije Gorski Karabah, a koji je dobio Azerbajdžan korištenjem dronova i ostale elektroničke opreme.

Prema navodima analitičara, održane vojne vježbe ne mogu zamijeniti borbeno iskustvo, no one pomažu kineskoj vojsci da nadoknadi svoju nenazočnost na bojnom polju koje datira još od 1979. godine, kada je Kina kratko zaratila s Vijetnamom. Riječ je o pograničnom sukobu koji se dogodio nakon vijetnamske invazije na tadašnju Demokratsku Kampućiju, a danas Kambodžu, i svrgavanje režima Crvenih Kmera, kojima je Kina bila pokrovitelj. Nakon višetjedne kampanje kineska vojska povukla se iz Vijetnama, a obje strane proglasile su pobjedu.