Vijesti Najčitanije

Damir Pešorda: Đuro Glogoški i Zoran Milanović

Damir Pešorda: Đuro Glogoški i Zoran Milanović
Ništa nije crno-bijelo vole kazati oni koji žele ostaviti dojam ozbiljnih analitičara. Nego crno-crno, dometnuli bi pesimisti. Međutim, legendarna Vrdoljakova ''baba iz Imotskog'' zna da je u Hrvatskoj zapravo sve crno-crveno. Hrvatski novinari to onda tumače tako da sve što nije jarko crveno kao pavijanova stražnjica proglašavaju mrklim mrakom, a pavijanovu stražnjicu djevičanskom bjelinom. Tim endemskim daltonizmom obasipaju nas svakodnevno sa stranica dnevnih novina i televizijskih ekrana. Tako da je pavijanska pozadina postala svojevrsna mjera dobrote, ljepote i istine u hrvatskoj medijskoj simulaciji stvarnosti. No, usporedimo dvije trenutne paradigme crno-bijele Hrvatske, Đuru Glogoškog i Zorana Milanovića, eda bismo vidjeli kako stvari uistinu stoje. Glogoški je više od dva desetljeća u kolicima, Milanović uglavnom u limuzini, kada ne biciklira Sljemenom u suprotnom smjeru ili ne leti na Krk. Iz romantičnih pobuda, tvrde neki. Đurino je lice ispaćeno, gotovo mučeničko, Zoranovo puca od zdravlja i arogancije. Glogoški je vječito neispavan, Milanović se suradnicima i javnosti ukazuje tek kad se dobro naspava, pa koliko traje da traje. To je ono što pažljiv promatrač može zaključiti prateći istupe i postupke te dvojice ljudi koliko god da se pi-ar stručnjaci trudili posredovati javnosti jednu drukčiju sliku. Međutim, kakvi su uistinu ta dvojica ljudi, kakav je uistinu bilo koji čovjek – to samo Bog do kraja može znati. A ako Boga nema, onda to nije ni bitno, važno je što čine i kakve su posljedica njihova činjenja po zajednicu. Stoga pretpostavimo kao da Boga nema i pogledajmo što je posljedica činjenja te dvojice ljudi ovdje na zemlji, bez pretenzija da dokučimo ulogu pojedinca u vječnosti. Glogoški se kao dragovoljac uključio u obranu Hrvatske, ranjen je i ostao je teški invalid. Državu košta nerazmjerno manje no što je za nju dao. Zoran se, zahvaljujući ocu partizanu i trgovcu slikama golih žena Ivi Sanaderu, ubacio u diplomaciju dočim je završio pravni fakultet. Državu košta puno više od iznosa koji dobiva na ime premijerske plaće. Đurin život i bilo kakva karijera, ako pod karijerom ne shvaćamo mjesto predsjednika Udruge stopostotnih invalida, zapečaćeni su tamo negdje početkom devedesetih, Zoranova pak karijera bila je strelovita i okrunjena mjestom premijera i najmoćnijeg čovjeka u državi. Unatoč svomu invaliditetu, Glogoški se aktivirao u obrani prava branitelja i dostojanstva Domovinskog rata. Milanović se prihvatio vođenja države. Koliko je koji bio uspješan u svom djelovanju, na javnosti je da procjeni. Međutim, posljedice njihova djelovanja nisu iste razine. Milanovićev neuspjeh može se katastrofalno odraziti na državu kao takvu, eventualni neuspjeh pak Đure Glogoškog u konačnici će biti tek mali dio ukupnog Milanovićeva neuspjeha. Jer je on formacijski odgovoran za stanje države i društva u ove četiri godine. Naravno, stvar možemo postaviti i drugačije te tvrditi da Milanoviću nije cilj hrvatski prosperitet nego hrvatska propast, pa bi onda, zapravo, hrvatski neuspjeh bio njegov uspjeh. Tako otprilike i tvrde oni koji drže da je Hrvatsku preuzela u ruke elita protuhrvatskog ishodišta. Međutim, ta je računica kratkovidna. S povijesne distance, recimo, nitko objektivan ne može djelovanje izdajice ocijeniti pozitivnim. Ne mislim da je Milanović izdajica. Ne mislim ni da je jednostavno nesposoban, on samo nastavlja svoj bruxelleski posao na stepenicu višoj funkciji. I usput nastoji zaštititi pripadnike svoga jata. Konačno su počeli pregovori branitelja s premijerom. Kakav god bio ishod tih pregovora, dva različita svijeta, onaj Đure Glogoškog i onaj Zorana Milanovića, neće se razumjeti. Ali popustit će, kao i toliko puta dosada, onaj kojemu je više stalo do Hrvatske kao takve. Onaj tko je, ma kako to patetično danas zvučalo, bio spreman i život dati za nju. Iz ova dva portreta lako je zaključiti tko je taj od njih dvojice. Premda će ''ozbiljni analitičari'' i dalje drviti kako ništa nije crno-bijelo, pesimisti da je sve crno, a ''baba iz Imotskog'' će, kao i uvijek dosada, znati što je uistinu na stvari. Za razliku poklonika pavijanove stražnjice.   Damir Pešorda
#kolumna #Zoran Milanović #osvrt #Damir Pešorda #Đuro Glogoški

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.