Vijesti Najčitanije

Demografski slom: U 16 godina izgubljeno je 4.152 školskih razreda

Demografski slom: U 16 godina izgubljeno je 4.152 školskih razreda

Teško je o demografskom potopu reći više od naših eminentnih stručnjaka-demografa koji su prepoznati u javnosti, akademiku Anđelku Akrapu i prof. dr. sc. Stjepanu Štercu. Sadržaj koji slijedi odnosi se na konkretniji prikaz prirodnog rasta stanovništva i sve manjeg broja učenika u školama.

Crne su prognoze da će nas u Hrvatskoj za deset godina biti oko 3 milijuna, da će odnos umirovljenika i zaposlenih stići omjer 1:1 (garancija sloma mirovinskog sustava), da će omjer starijih od 65 godina prema mlađima od 19 godina biti 2:1,… Smanjenje broja stanovnika u Hrvatskoj se najviše pripisuje iseljavanju, ali nažalost, ublažava činjenicom da je iseljavanje počelo 60-ih. Treba naglasiti razliku iseljavanja „jučer“ i „danas“

Ranije se iselila radna snaga, obično muškarci, ljudi su otišli izvan države da bi se zaradilo i vratilo kući kako bi se osiguravalo bolje uvjete življenja (između ostalog gradnja kuća), ali ostatak obitelji, supruga i djeca su ostajali na svom ognjištu. Danas sele kompletne obitelji, bračni parovi s djecom.

Veliki problem za državu Hrvatsku je iseljavanje potentne radne snage (u posljednje vrijeme iz Hrvatske se iselilo oko 7500 medicinskih sestara – prije Covida-19 je rečeno da nam nedostaje 12000 medicinskih sestara, iselilo se i oko 1000 liječnika), posebno što su s roditeljima Hrvatsku napustila djeca. Treba biti pošten i priznati da iseljavanje nije više tek ekonomsko pitanje već funkcionalnost države, kojekakve nepravde (neefikasno sudstvo, korupcija, način zapošljavanja, falsificirani dokumenti o kvalifikacijama pojedinaca, enormno veliki broj branitelja, veliki broj gradova i općina, podcjenjivanje domaćeg proizvoda i uvoz tuđeg, „povećanje“ plaća,…).

Ovdje će se citirati Glas koncila u kojemu 18. rujna 2017. godine glavni urednik Ivan Miklenić piše „Hrvatska je zakoračila u demografski slom – Žele li oni na vlasti biti pogrebnici ?“. Nije zabilježeno reagiranje vlasti na sadržaj ovog članka. Pametnome dosta.

U zadnjih 10 godina 129.957 ljudi više je preminula nego rođeno. Poseban problem je „raspad“ obitelji, od 269.786 sklopljenih brakova, 75.199 je razvedenih brakova, veliki je to sociološki problem koji posebno utječe na djecu.

Kad se u 16 godina „izgubi“ 103.799 učenika onda s malo običnog osnovnoškolskog računa računajući po razrednom odjelu 25 učenika (103.799: 25 = 4.152) „izgubljena“ su 4.152 razredna odjela. Ako je pretpostaviti da škola s velikim brojem učenika ima u svakom razredu po 4 razredna odjela, odnosno ukupno 32 razredna odjela, onda su „izgubljene“ (4.152: 32 = 130) 32 škole od kojih bi svaka imala 800 učenika.

Uz ovo treba dodati kuriozitet da smanjenje broja učenika uvjetuje smanjenje broja učenika u razrednom odjelu (očuvanje radnih mjesta), ali i povećanje broja učitelja u školama.

U zadnjih osam godina osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije su ostale bez 1.769 učenika. Ako se 1.769 podijeli s 25 (ranije objašnjena metodologija) „izgubljen“ je 71 razredni odjel ili više od dvije škole s po 800 učenika.

U zadnjih osam godina srednje škole Splitsko-dalmatinske županije su ostale bez 3.433 učenika. Ako se 3.433 podijeli s 25, „izgubljeno“ je 137 razrednih odjela ili 137 podijeljeno s 16 (srednja škola s četiri razredna odjela u svakom razredu) „izgubljeno“ je više od 8 tako velikih škola.

Smanjenje broja učenika osnovnih i srednjih škola treba prihvatiti kao demografski potop, ali je teško prihvatiti činjenicu da se iz političkih razloga ne usuđujemo zatvoriti male područne škole, na primjer s pet i manje od pet učenika, područne škole u čijoj je neposrednoj blizini matična škola u kojoj bi se učenici kvalitetnije odgajali i obrazovali. A tek što reći na to da u Hrvatskoj imamo školu s 19 učenika i 19 učitelja?

Ovdje iznesen sadržaj samo je dijagnoza-činjenično stanje, a na državi je da pronađe lijekove i provede terapiju u smislu zaustavljanja trenda smanjenja stanovnika Hrvatske. Treba zaboraviti avione, žičare, tornjeve, vodoskoke, blindirane automobile, gradnju stadiona i ostale nepotrebne izdatke.

Izvor:Narod.hr

Autor: SV/Foto: Getty images

#demografija #Stjepan Šterc #Anđelka Akrap #demografski potop

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.