Documenta stvara pritisak Državnom odvjetništvu RH za slučaj Grubori nakon obustavljanja istrage

ZAPOVJEDNA ODGOVORNOST SAMO ZA HRVATSKE ZAPOVJEDNIKE Documenta nezadovoljna: ‘Odustaje li DORH od istrage zapovjedne odgovornosti za zločin u Gruborima’? Iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću u petak su uputili javno pitanje Državnom odvjetništvu RH odustaje li od istraga u vezi sa zapovjednom odgovornošću Željka Sačića i drugih nadređenih iz Antiterorističke jedinice (ATJ) Lučko za zločin koji je 25. kolovoza 1995. počinjen nad šestero srpskih civila u selu Grubori. Obustva istrage protiv generala Željka Sačića Na taj su se način u priopćenju osvrnuli na odluku zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva koje je u četvrtak izvijestilo da je obustavilo istragu zbog ratnog zločina u selu Ramljani, i to protiv bivšeg pripadnika policijske antiterorističke jedinice (ATJ) Lučko Frane Drlje i njemu nadređenog Željka Sačića, ratnog pomoćnika zapovjedniku Stožera specijalne policije MUP-a. Na svojoj internetskoj stranici Državno odvjetništvo RH izvijestilo je da je “Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u srpnju 2014. nastavilo s provođenjem istrage protiv dvojice osumnjičenika sukladno odredbama novog Zakona o kaznenom postupku a budući da iz provedene istrage ne proizlazi osnovana sumnja da bi obojica osumnjičenika počinila kazneno djelo u selu Ramljani, ovo državno odvjetništvo je donijelo odluku o obustavi istrage”. Documenta – bili nezadovoljni oslobađanjem generala Gotovine i Markača Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je neprofitna udruga čiji je razlog nastajanja, ističu, iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije, tako i post-jugoslavenskih društava. Predstavnici Documente izrazili su isto tako nezadovoljstvo oslobađajućom presudom haškog suda za generale Gotovinu i Markača. Documentino djelovanje u hrvatskom društvu, praćeno je dugi niz godina davanjem velikog medijskog prostora od strane dijela medija sklonih SDP-u i HNS-u. Velik dio javnosti rad Vesne Teršelić i Documente percipira kao nastojanje da se sramotne, ali pojedinačne slučajeve ratnih zločina tijekom oslobađanja hrvatskog teritorija od srpske okupacije, prezentira kao sustavno kršenje ljudskih prava od hrvatske vlasti. Ovakva nastojanaj Documente dovode do falsificiranja povijesti lažno izjednačujući hrvatsku i srpsku odgovornost za zločine i ratna stradanja na teritoriju Republike Hrvatske.Jedan od vodećih ljudi Documente je brat bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić. Iz Documente pak smatraju da, prema dosadašnjim sudskim odlukama u predmetu Grubori, “postoji kritična količina inkriminirajućih činjenica u kontekstu zapovjedne odgovornosti Željka Sačića kao pomoćnika Stožera specijalne policije MUP-a sa sjedištem u Gračacu tijekom VRA Oluja”. “S obzirom na sudski utvrđene činjenice (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju MKSJ, Županijski sud u Zagrebu, Vrhovni sud RH) po kojima su ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Grubori počinili pripadnici ATJ Lučko, a koji je prethodio paleži sela Ramljani, pitamo Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana odustaje li DORH od istraga u vezi zapovjedne odgovornosti Željka Sačića i drugih nadređenih iz ATJ Lučko za zločin koji je 25. kolovoza 1995. godine počinjen nad šestero srpskih civila u selu Grubori”, piše Documenta u priopćenju te podsjeća da su civili srpske nacionalnosti, koji su tog jutra ostali u svojim domovima, ubijeni, a gotovo sve kuće u zaseoku su zapaljene. Documenta navodi da su pripadnici ATJ Lučko ubili mještane starije dobi, Jovu Grubora, Miloša Grubora, Mariju Grubor, Milku Grubor, Đuru Karanovića i Jovana Grubora pok. Damjana, koje su ondje zatekli. Većina mještana Plavnog i Grubora se tog dana ujutro uputila prijaviti UNPROFOR-u u školskoj zgradi u Plavnom, a u vezi odlaska u tadašnju SR Jugoslaviju ili zbog eventualnog ostanka u Hrvatskoj, stoji u priopćenju. Zapovjedna odgovornost o kojoj govori Documenta nepoznata u drugim državama Inače, zapovjedna odgovornost prema kojoj Documenta traži da se osudi zapovjednika jedinice koja je djelovala na određenom području iako ne postoje dokazi niti da je naložio počinjenje zločina, niti da je u njemu sudjelovao, niti da ima saznanja tko ih je i kako počinio – predstavalja pravni presedan koji je uveo Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Naime, mogućnost da se vojnog zapovjednika osudi isključivo na temelju činjenice da je na području njegove vojne odogovornosti tijekom ratnog djelovanja počinjen zločin – nije dio pravnog sustava niti jedne od zapadnih demokracija.