Vijesti Najčitanije
Franjo Tuđman oduvijek je sanjao o samostalnoj, europskoj Hrvatskoj
Svim stranim političarima Tuđman je ponavljao da 'Hrvatska kao mala zemlja vidi svoje mjesto prije svega u zapadnoeuropskom gospodarskom, civilizacijskom i sigurnosnom sustavu, da bi imala jamstvo za svoju samostalnost, sigurnost i napredak'
Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman da je živ, bio bi sretan jer su se ostvarile njegove političke vizije. U knjigama, dnevnicima, govorima i predsjedničkom radu postoje jasni dokazi da je Tuđman predvidio i želio politički put Hrvatske prema EU i zacrtao ga je od samih početaka stvaranja neovisne države pa je o europskoj budućnosti govorio i na prvom saboru HDZ-a 18. svibnja 1990., ali i 30. svibnja 1990. u Hrvatskom saboru.
– Istodobno s unutarnjom demokratskom preobrazbom valja poduzimati sve potrebne korake radi što skorijeg uključenja Hrvatske u Europsku zajednicu. Hrvatska je stoljećima bila sastavnim dijelom zapadnoeuropske (sredozemne i srednjoeuropske) kulture. I onda kada nije imala potpuni državno politički subjektivitet, Hrvatska je bila nerazdvojno povezana sa zapadnoeuropskom civilizacijom. O tomu rječito svjedoči udio hrvatskih latinista u europskom životu prije nekoliko stoljeća, a i sva kasnija povijest – kazao je tada.
Večernji piše kako usprkos svima onima koji potiskuju Tuđmana i ne spominju ga tijekom proslava službenog ulaska u EU, nadajući se da će tako i njihova uloga biti važnija, treba poručiti da se naša novija povijest ne može izbrisati niti se Tuđmanova politička ostavština može gurnuti pod tepih, a svi njegovi zapisi uništiti.
Tuđman je kao znanstvenik i povjesničar još 1968. u studiji 'Europa u procijepu između Istoka i Zapada' napisao da bi 'europska zajednica, u obliku saveza europskih država, mogla bi biti najpovoljniji okvir za stvarno oživotvorenje ideje koegzistencije u današnjem svijetu'.
Svim stranim političarima Tuđman je ponavljao da 'Hrvatska kao mala zemlja vidi svoje mjesto prije svega u zapadnoeuropskom gospodarskom, civilizacijskom i sigurnosnom sustavu, da bi imala jamstvo za svoju samostalnost, sigurnost i napredak'. Po Tuđmanovu nalogu Hrvatska je već 1995. dovela do pred kraj pregovore o sporazumu o suradnji te počela primati pomoć iz programa Phare. Sve je zaustavljeno nakon vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja kad je u kolovozu 1995. Vijeće ministara EU jednostrano suspendiralo pregovore s Hrvatskom.
Nakon završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja Tuđman je zatražio od Vlade intenzivniji angažman oko pristupa Hrvatske EU. Vlada je pred ljeto 1998. formirala Ured za europske integracije koji je pokrenuo projekt obrazovanja mladih državnih službenika na najprestižnijim europskim sveučilištima. Tuđman je 2. ožujka 1998. imenovao Ljerku Mintas Hodak prvom hrvatskom ministricom za europske integracije. Vlada je donijela i 1999. prezentirala Europskoj komisiji vlastiti plan integracijskih aktivnosti, dokument od 570 stranica koji je osmislio cjelovitu strategiju postupnog priključivanja Hrvatske EU.
Naglasio je da smo za 'normalizaciju odnosa sa svim državama na tlu Jugoslavije i na tom balkansko-jugoistočno-europskom području... na tom pitanju od životne važnosti za budućnost hrvatskog naroda i hrvatske države potrebno je jedinstvo svih nacionalnih i društveno-političkih snaga'.
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
