Godišnjica smrti Savke Dabčević-Kučar, NS - Reformisti položili vijenac
ZAGREB, 7. kolovoza 2022. (Hina) - Izaslanstvo Narodne stranke – Reformista položila je vijenac na grobu Savke Dabčević-Kučar na zagrebačkom groblju Mirogoj u povodu godišnjice njezine smrti.
"Savka Dabčević-Kučar jedna je od najvećih ličnosti moderne hrvatske politike. Žena i političarka širokog znanja i područja interesa. Svojim je djelovanjem uvijek potvrđivala kako je politika bez etičkih i moralnih vrijednosti bezvrijedna politika i obzirom na svoje moralne vrijednosti nikad se nije i ne bi se slagala s političkim populizmom s kakvim se danas sve više srećemo", rekla je potpredsjednica Reformista i saborska zastupnica Natalija Martinčević.
Na temeljima takvih uvjerenja, dodala je, nastala je i Narodna stranka - Reformisti i takve će vrijednosti Reformisti nastaviti slijediti i ubuduće.
Događanju su nazočili i potpredsjednici Županijske organizacije Reformista Varaždinske županije - načelnik Općine Martijanec Branimir Nađ i županijski vijećnik Željko Bedeković te član predsjedništva zagrebačke organizacije Reformista Ivica Kršilović.
Savka Dabčević-Kučar, bila je hrvatska ekonomistica i političarka (Korčula, 6. prosinca 1923 – Zagreb, 6. kolovoza 2009). Diplomirala je i doktorirala (1955.) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, usavršavala se 1963. u SAD-u i Francuskoj. Od 1950. radila na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1965. bila redovita profesorica političke ekonomije. Od 1959. članica CK SKH, od 1963. članica Izvršnoga komiteta CK SKH, a od 1966. jedan od sekretara Izvršnoga Komiteta CK SKH. Od 1967. do 1968. bila predsjednica Izvršnoga vijeća Sabora SRH, a od 1968. predsjednica CK SKH.
Jedna od ključnih figura hrvatskoga proljeća, zagovornica promjena u gospodarskom sustavu na temelju slobodnijeg djelovanja tržišta, kao i reforme federacije u smjeru veće samostalnosti i ravnopravnosti republika. Nakon XXI. sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu u prosincu 1971. bila je prisiljena podnijeti ostavku na funkciju predsjednice CK SKH, potom je isključena iz SKH, uklonjena s fakulteta i iz javnog života.
Početkom 1990. ponovno je ušla u politički život, pristupila kao izvanstranačka osoba Koaliciji narodnoga sporazuma.
Osnivačica je i predsjednica HNS-a od 1990. do 1994. te zastupnica u Saboru od 1992. do 1995. Autorica je više udžbenika i knjiga iz područja političke ekonomije i planiranja te političke publicistike. Glavna djela su joj: John Maynard Keynes, teoretičar državnog kapitalizma (1957.), Regionalno planiranje u Jugoslaviji (Regional Planning in Yugoslavia, koautor, 1963.), ’71. Hrvatski snovi i stvarnost (I–II, 1997.).
Izvor:Hina.hr
Autor: HINA/Foto: Hina
