Gordan Lederer: Legendarni hrvatski ratni snimatelj kojega je ubio srpski snajperista

Njegov ubojica nikada nije procesuiran. Optužbe protiv ubojice odbačene su zbog primjene Zakona o općem oprostu.

Filmski umjetnik, fotograf i snimatelj HTV-a Gordan Lederer, jedan od najpoznatijih civila stradalih u Domovinskom ratu, rođen je na današnji dan, 21. travnja 1958. godine u Zagrebu. Lederer je diplomirao na studiju filmskog i tv-snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je autor više nagrađivanih tv uradaka te arheolog amater. Kao fotograf prema narudžbama uvećavao je fotografske portrete, npr. za predvorje Kinoteke i kinematografa “Studio”. U “Croatia-filmu” radio je kao snimatelj animacije na dugometražnom animiranom filmu „Čudesna šuma“ na kojem je primijenio i opisao vlastita inovativna rješenja za scenu oluje (posthumno objavljeno 2000. godine), kao i na drugim kratkim animiranim radovima. Prešavši na televiziju pokrenuo je rad strukovne snimateljske sekcije, s fotografskom izložbom profesionalnih snimatelja pored “trga” u zgradi HTV. Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove 1990. godine na Trgu bana Jelačića, preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice Hrvatskog sabora, a pri donošenju Ustava slučajno se našao u kadru uz uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih na tom povijesnom događaju. Arheolog-amater Kao arheolog-amater prijavio je i predao nalaz skulpture rimskog vojnika kod Vratnika iznad Senja. U terenskim bilježnicama su mu ostali mnogobrojni zapisi izviđanja neistraženih nalazišta i obilazaka lokaliteta (okolica Zagreba, Istra, Dalmacija, Hercegovina, Prokletije…). Zahvaljujući arheološkoj izobrazbi u nizu produkcija obavljao je  scenarističke zadatke stručnog suradnika. Na ovaj je način dospio u nesvakidašnju poziciju autora-snimatelja, kakva je inače karakterističnija za autore putopisnih filmova. Tako je, među ostalima, nastalo filmsko djelo “Knin bez komentara” koje je snimio samo s rasvjetljivačem Draženom Šimićem (ožujak 1990. godine). Ratni snimatelj  Kao ratni snimatelj odabirao je opasna područja, izlažući se riziku od pogibije želeći slikom zabilježiti srpsku agresiju te herojski otpor tada malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih branitelja. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Njegov nemontirani snimak borbi za policijsku postaju u Pakracu iste je večeri 2. ožujka 1991. u zgradu HTV na Prisavlju došao vidjeti tadašnji hrvatski premijer Josip Manolić. Nakon rata u Sloveniji za snimanje mu je davana i jedna od naprednijih ENG-kamera kojom je raspolagao HTV, ali mu čuveni dokumentarni snimci poput avionskog raketiranja teretnih kamiona u cestovnoj blokadi tenkovske kolone pri emitiranju nisu autorski potpisani. Da bi uslijed takvih postupaka osigurao autorsku potpisanost svojih snimaka prihvaćao se i sve riskantnijih snimanja. Javnosti je najpoznatiji naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka „Banijska praskozorja“. Ubio ga srpski snajperist Gordan Lederer smrtno je ranjen snajperskim metkom 10. kolovoza 1991. godine u 33 godini života. Taj zločin dogodio se na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice, gdje je Lederer snimao hrvatske borce u akciji tijekom neprijateljskih napada na Pounje. Tragično je da tadašnji zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general Andrija Rašeta nije dozvolio helikopterski let do bolnice u Zagrebu iako se radilo o profesionalnom novinaru, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja. Umjesto toga Lederer je satima prevožen uokolo zapriječenih cesta što je bilo presudno za smrt legendarnog snimatelja. Gordanovo ubojstvo snajperom nije bilo slučajno. Naime, bio je u skupini hrvatskih vojnika koji su mu pokazivali bojište, a gađan je samo on. Nakon toga ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem granata. Informativni program RTS-a objavio je sljedećeg dana intervju sa snajperistom koji je pucao. Taj je ubojica prepoznat kao Milan Zorić iz Siska. Zorić je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Na njegovu žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu jer je Vojni sud u Zagrebu obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu.