Gotovinin odvjetnik Mišetić: Prvostupanjsku presudu ne treba dramatizirati

Luka Mišetić, odvjetnik generala Ante Gotovine oslobođenog nakon žalbenog postupka pred Haškim sudom, ocijenio je da današnju presudu Hrvatima iz BiH ne treba dramatizirati, s obzirom na ranija iskustva prema kojima se prvostupanjske presude mogu drastično izmijeniti. - Ono što se čini katastrofalnim u prvom stupnju potpuno se može izmijeniti u drugom stupnju. Sada je trenutak da se okrivljenici i njihovi odvjetnici pripreme za dugu borbu pred žalbenim vijećem - izjavio je Mišetić Hini, dodajući da mu je presudu teško komentirati jer ju nije proučio u cijelosti. Ipak, ustvrdio je da iz današnje presude proizlazi kako je jedino Hrvatska izvršila agresiju na BiH, jer do sada za zločine u toj zemlji nije osuđen niti jedan srbijanski dužnosnik. - Koliko mi je poznato ne postoji presuda Tribunala u kojoj piše da su Slobodan Milošević ili vodstvo iz Beograda bili na čelu udruženog zločinačkog pothvata. No, to se može promijeniti već sutra kada će se izreći prvostupanjska presuda Stanišiću i Simatoviću - rekao je Mišetić. Za bivšeg šefa srbijanske službe državne sigurnosti (SDB) Jovicu Stanišića i bivšeg zapovjednika jedinice za specijalne operacije SDB-a Franka Simatovića tužiteljstvo je zbog zločina u Hrvatskoj i BiH zatražilo doživotni zatvor, navodeći ih kao ključne pripadnike udruženog zločinačkog pothvata. - Ako kojim slučajem prvostupanjsko vijeće sutra proglasi da u njihovom slučaju nije postojao udruženi zločinački pothvat u koji je bilo uključeno vodstvo Srbije imat ćemo perverziju u kojoj će jedino Hrvatska biti kriva - zaključio je Mišetić. Osvrčući se na visinu kazni bivšim čelnicima Herceg-Bosne, osuđenima na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima 1993. i 1994. u hrvatsko-muslimanskom sukobu, Mišetić je kazao da su one 'logične ako se tvrdi da im je dokazana krivnja'. - Kazne nisu toliko drastične s obzirom na težak činjenično pravni opis - zaključio je Mišetić. - Udruženi zločinački pothvat ovdje je utvrđen u njegova oba oblika, prvi oblik u kojem je većina članova Vijeća utvrdila da su optuženici bili sudionici i imali namjeru zločina koje su počinili, premda nije nigdje izričito navedeno da su oni osobno počinili te zločine i da su ih zapovjedili već da su ohrabrivali, podržavali itd. Ali ono što je posebice problematično i čemu treba posvetiti posebnu pozornost u žalbenom postupku je treća kategorija UZP-a, tzv. prošireni zločinački pothvat u kojem se radilo o tome da oni nisu dijelili s neposrednim počiniteljima namjeru tih djela ali su ih mogli očekivati, dakle bili su svjesni rizika da se ti zločini mogu dogoditi - izjavio je profesor Davor Derenčinović, s katedre Kaznenog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu za Hinu ocijenivši kako je 'upravo to najslabija točka presude' donesene preglasavanjem uz drugačije mišljenje predsjedavajućeg Vijeća, francuskog suca Antonettija. - To je vrlo relevantno, s obzirom da se ovdje radi o namjernim kaznenim djelima, a vi zapravo optuženicima uračunavate odgovornost na temelju nečega što su mogli predvidjeti što je u kaznenom pravu odgovornost za nehajni oblik krivnje. Vi kroz taj oblik odgovornosti reducirate na neki način i elemente tih teških zločina, kao što su progon i deportacije - rekao je Derenčinović naglasivši da je riječ o prvostupanjskoj presudi te da je u dosadašnjoj praksi koncept udruženog zločinačkog pothvata u više haških postupaka pao na Žalbenom vijeću, uključujući u predmetu Gotovina-Markač i predmetu Perišić. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE