Hasanbegović i Glasnović spasili LNG: Ruke koje su osigurale plutajući terminal

Hrvatski sabor je u četvrtak sa 77 glasova ‘za’ i 25 ‘protiv’ donio Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin, tzv. ‘lex LNG’, koji je proteklih tjedana izazvao velike kontroverze u javnosti i struci, a protiv kojeg se digla i lokalna zajednica na otoku Krku i Primorsko-goranskoj županiji. Za projekt plutajućeg terminala ruku su digla 77 zastupnika, a 25 ih je bilo protiv. Zanimljivo, kao stanovnik Primorsko-goranske županije protiv plutajućeg LNG terminala ruku je digao manjinac Furio Radin koji je i ranije najavio da će tako postupiti, a na glasovanju je nedostajao i HDZ-ov Ante Sanader, pa su dvije potrebne ruke do 77 zastupnika koliko ih vladajuća većina inače ima nadoknadili Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku te nezavisni Željko Glasnović. Nezadovoljan što je zakon poslan u hitnu proceduru umjesto u redovnu kroz dva čitanja, SDP je podnio 360 od ukupno 380 amandmana, no oni su svi odreda danas odbijeni. Izjašnjavanje o tim amandmanima prošlog je petka trajalo gotovo šest sati, a kako bi se procedura ‘skratila’ na početku današnjeg glasovanja o njima predsjednik Sabora Gordan Jandroković je predložio da se, umjesto elektronički, o njima glasuje ručno. “Ovo je bila uobičajena praksa kada nije bilo elektroničkog glasovanja”, pojasnio je taj prijedlog Jandroković. Iako se složio s prijedlogom, SDP-ov Arsen Bauk je zatražio da se  nakon svakih 30 amandmana traži elektronička provjera kvoruma. U znak prosvjeda zbog takvog ‘brzopoteznog’ načina glasovanja sabornicu je najprije napustio Most, a njihov su primjer slijedili i  nezavisni Marin Škibola, Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrrvatsku), Ivan Pernar (Živi Zid), bivši SDP-ovci Mirando Mrsić i Zdravko Ronko. Iako je inicijativa bila upravo njihova, ubrzo po početku glasovanja  sabornicu je napustila i većina SDP-ovaca, pa i sam čelnik te stranke Davor Bernardić. U ime SDP-ovog Kluba Peđa Grbin je tijekom glasovanja o njihovim amandmanima koji su svi od reda odbijani, zatražio  stanku. “Tim će se zakonom svim građanima nametnuti plaćanje naknade kad terminal ne bude poslovao pozitivno. S druge strane vladi se omogućuje da bez vođenja odgovorajućeg postupka privatizira taj terminal i prenese ga trećoj osobi, a sve to uz protivljenje građana Omišlja, Krka, Primorsko-goranske i Istarske županije”, pojasnio je Grbin zahtjev za stankom. Vladajućima je zamjerio i jer ih, kako je rekao, ništa nije nagnalo da zbog svega provedu drugo, odnosno treće čitanje. “Nije vam stalo do građana pa ste spremni i na ovaj igrokaz samo da što brže progurate zakon i nekoj novoj grupi Borg omogućite milijunske zarade iz proračuna o trošku svih hrvatskih građana”, poručio je Grbin. Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin se uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala i koncesijske naknade, definira naknada za sigurnost opskrbe…  Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze – izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin u drugoj fazi.

(Hina/Kamenjar.com)