Vijesti Najčitanije

Hasanbegović ministricu Obuljen prozvao zbog 'prvorazrednog cinizma'

Hasanbegović ministricu Obuljen prozvao zbog 'prvorazrednog cinizma'
Kako izgleda dijalog s Hribarom - iz prve ruke može potvrditi i Obuljen Koržinek koja je prebivala na našim sastancima, kao članica Upravnog odbora HAVC-a, koji je očito djelovao kao njegov fan klub, kazao je Hasanbegović Hrvoje Hribar dao je u ponedjeljak ostavku na mjesto ravnatelja HAVC-a, čije je poslovanje Državna revizija ocijenila kao nepovoljno. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek prozvala je svog prethodnika Zlatka Hasanbegovića da se oglušivao na pozive Upravnog odbora HAVC-a kada su ga tražili pomoć. Hasanbegović je o svemu progovorio u emisiji Bujica. Denis Kuljiš mi je danas rekao da je Hribarova smjena vaš trijumf? Ja sam lišen bilo kakvoga trijumfalizma. Nazvao bih ovo jednom vrstom moralne zadovoljštine jer sam zbog načelnog stava Hribara koje je potvrđeno nalazom revizije bio izložen Goebbelsovoj kampanji u kojoj me se etiketiralo. Ova klijentelističko-interesna skupina koja živi od novca poreznih obveznika, ta mreža nije ostala samo na domaćem prostoru, nego je preko svojih snažnih veza na međunarodnom području tu kampanju prenijela i tamo, gdje me se denunciralo s najvećim kletvama kao fašista. Bili ste izloženi napadima i kada ste poslali nadzor u HAVC? To je cijela jedna sapunica. U sjeni ostaje činjenica da je, na žalost, Državna revizija ušla u HAVC prvi puta prošle godine. Sve ove godine Državna revizija tamo nije bila, a nalaz revizije ključan je za konačne odluke. Hribar je samo vrh sante leda. Bez obzira na taj pojedinačni slučaj zloporabe moći - ovdje se radi o klijentelističko interesnoj mreži. Ovo nije iznimka, ovo je posljedica lošeg sustava HAVC-a. Ono što je važno reći, cijeli ovaj problem se ne može riješiti samo smjenom Hribara. Upravni odbor trebao je to učiniti isti dan kada je dobio nalaz revizije. Ovaj problem je dubinski i ne može se riješiti smjenom jednog čovjeka. Ne može ga zamijeniti nitko to pripada toj interesnoj skupini. Ne zato da bi se uništio HAVC, nego zato da bi se ojačao i služio svojoj svrsi. Nina Obuljen Koržinek je u slučaju filma 'Masakr u Dvoru' i prijava, tadašnja članica Upravnog odbora HAVC-a, glorificirala je Hribara. Ne bih sveo ovo sve na relaciju bivši ministar, sadašnja ministrica, ali smo svjedočili danas kontradikciji. Slušamo floskule o sjajnom sustavu koji nema nijedan nedostatak, a onda, s druge strane, su te poteškoće posljedica nedostataka u zakonu. Taj problem se ne može riješiti osobnim promjenama. HAVC se ponaša kao neovisna agencija, a to je kulturna ustanova koju je osnovalo Ministarstvo kulture. Svelo se na to da je Ministarstvo bankomat, a svaki upit se smatra udarom na audiovizualni centar. Optužbe Nine Obuljen na Vaš račun da ste se oglušivali na pozive Upravnog odbora? Ta izjava je glasila da do svega ovog ne bi došlo da je bilo dijaloga između HAVC-a i mene. To je prvorazredni cinizam jer se ono što je utvrđeno revizijom prebacuje na onoga tko je od prvoga dana ukazivao na probleme. Kod Hribara se radi o jednoj vrsti arogancije, a ja tijekom svog djelovanja ni s kim nisam želio dijalogizirati. Moje načelno stajalište je bilo i ostalo; o provedbi nalaza državnih tijela - ne može biti dijaloga! Onemogućio sam Hribarovu promjenu Pravilnika u kojem je stajalo da će dobivati novčanu naknadu i kada mu prestane dužnost kao ravnatelja HAVC-a. Kako izgleda dijalog s Hribarom - iz prve ruke može potvrditi i Obuljen Koržinek koja je prebivala na našim sastancima, kao članica Upravnog odbora HAVC-a, koji je očito djelovao kao fan klub gospodina Hribara. Što je s političkom odgovornošću Nine Obuljen? Ja o tome ne odlučujem. U konačnici to nije ključno pitanje. Na ovome se ne može stati. Ovo nisu nepravilnosti. Ključna uloga je sada DORH-a koji mora dublje zaći u cijelu problematiku. Mnogi novinari koji su Vas napadali bili su na platnom spisku Hrvoja Hribara. On si je isplaćivao 12.000 kuna za parking privatnog vozila u Kaptol centru. Imate li vi parking? Ja nemam parkirno mjesto. To je samo jedan od elemanata jedne vrste bahatosti, arogancije i gubitka bilo kakvog dodira sa stvarnošću. U Kaptolu centru je Zrinka Vrabec-Mojzeš s Hrvojem Hribarom pila kavu. Ona je napravila prostački napad na Vašu djecu. Kako to komentirate? Kada sam govorio o egzistenciji klijentelističko-interesne mreže, stojim iza tih riječi. To se može vidjeti pomnom raščlambom svih tijeka novca. Istina je da su neki novinari i kolumnisti bili povezani s tom riznicom koja se zvala HAVC i iz te činjenice možemo povući zaključak kako su hrvatski mediji pratili tu problematiku. Miro Laco je završio u Remetincu jer je omogućio bolesnoj TV voditeljici prijevoz službenim automobilom. Hribar evo gostuje na N1 televiziji... To je selektivna primjena prava u funkciji određenih ciljeva. Ključni problem hrvatskog društva i ono što me je zanimalo jest zakonitost, poštivanje procedura temeljenih na zakonu i jednaka primjena zakona na sve. Posvjedočili smo o klijentelizmu u HAVC-u. Što je s klijentelizmom u HNK Rijeka? Načelno cijeli moj kratak mandat se preko medijske harange htio prikazati ako jedna vrsta ekcesa i uskogrudno temeljenog proračuna. Na žalost, ovo u HAVC-u se može pronaći i u drugim ustanovama. Ja sam mandat završio javnom objavom. Ključne osobe u HNK Zagreb i Rijeka - Frljić, Buljan i Blažević, svi su nastupali kao neka vrsta agitatora i prikazivali legitimne mjere Ministarstva kao rezultat ideološkog obračuna. U tim je ustanovama bilo raznih nepravilnosti vezanih uz putovanja u inozemstvo i slično, pa će biti vrlo zanimljivo kada Državne revizija izda konačne naloge iz tih ustanova. Ja sam intendanta HNK Rijeka Marina Blaževića odbio potvrditi. To je bilo moje zakonsko pravo. Nakon toga trebao se raspisati novi natječaj. No, krenuo je spor pred Ustavnim sudom koje je donijelo odluku da kao ministar nisam pod tehničkim mandatom to smio učiniti. Ministarstvo kulture je prešutno prihvatilo Blaževića kao novog intendanta iako nije bilo novog javnog natječaja. Govori se da nije bilo komunikacije. Koliko emalilova je Nina Obuljen Koržinek poslala Vašoj zamjenici? Ne bih govorio o korespondencijama. U Ministarstvu je sve razvidno. Imao sam sastanak s Hrvojem Hribarom te raznim producentima i udrugama. U razgovorima sa svima sam jasno nastupao. Moj cilj nije bio ukinuti ili ući u sustav audiovizionalne djelatnosti, već ga riješiti klijentelizma i protuzakonistih postupanja. Kako komentirate napade Rade Šerbedžije i drugih na Vas? Imaju pravo na svoja legitimna stajališta. Svi su oni bili uključeni u djelovanje HAVC-a. Smjenom Hrvoja Hribara vide ugrozu svojih interesa, posebice onih financijskih. Jesen Mesić je otvoreno podržavao Hribara. Zašto ga tako žestoko podržava? Mesić je bio ministar kulture u vrijeme kada je stvoren HAVC i možda iz te činjenice proizlaze i stanoviti sentimenti. Jedno su sentimenti, no trakavica koja se zove Hribar traje godinama i svima je jasno da je ovo očekivani epilog. Važno je znati da Hribara razrješuje Upravni odbor. Novi Upravni odbor je imenovan nakon završetka mog mandata. Sa starim nije bila moguća suradnja jer nije nastupao kao samostalno tijelo. Je li bilo pritisaka na Vas iz stranke da ne smijenite Hribara? Bilo je rasprava da ne bi bilo dobro u predizbornom razdoblju otvarati to pitanje. Ja nisam otvarao zato što je Vlada bila u tehničkom mandatu, pa se u takvim okolnostima takve odluke ne mogu donositi. Nisam želio 'lomiti preko koljena'. Pokušao sam ukazati na probleme, no Hribar je odbijao takvu vrstu dijaloga. Nakon toga biran je novi Upravni odbor, pa je došao ovaj nalaz Državne revizije. Od kada je uveden HAVC snima se navodno čak 20 filmova na godinu. Kakvi su kriteriji za dodjelu novačnih sredstava? Istina je da se više filmova snima danas nego jučer ili prekjučer. No, moramo znati da smo živjeli u ratno i predratno vrijeme, pa nije bilo sredstava. Nisam želio ulaziti u estetske vrijednosti filmova, držao sam se zakona. HAVC se vodio uspjehom filmova na festivalima. No, u festivalskim žirijima često sjede ljudi određenog svjetonazora. Kod nekih scenarija je zato bilo prilagođavanja scenarija. Često se zaboravlja, no jedan od kriterija za procjenu uspješnosti filma trebao bi biti gledanost u hrvatskim kinima. Tada dolazimo do jedne druge slike. Najavili ste Vaš posjet BiH. Da, to je vrlo važna posjeta. Ona se odvija u jednom kritičnom terenutku i za BiH vezano uz činjenicu kojoj svjedočimo već duže vrijeme, a to je buđenje starih apetita onih koji vjeruju da mogu ostvariti stare ciljeve u ovo mirnodopsko vrijeme. Upravo se Petrov nastavio na zajedničku temu Vas i Brune Esih o otvaranju dokumenata Državnog arhiva za građu prije 22. prosinca 1990. godine. Snažno sam podržao tu inicijativu. To je važno pitanje i važan zakon, no ne može donijeti bez jasne političke volje. Ključna pozadina tog zakona mora biti otvaranje svih arhiva iz komunističke Jugoslavije, što je tek mali korak i preduvjet za suočavanje sa cijelokupnom baštinom jugoslavenskog komunizma i njegovim pogubnim posljedicama. To nije okrenutost u prošlost, već je riječ o našoj sadašnjosti i budućnosti. No, neki su to prikazali kao 'lov na vještice'. Jutros je na prekršajnom sudu u Splitu Marko Perković Thompson dao izjavu zbog prekršajnog naloga zbog pjesme Čavoglave koju je izveo u Kninu na poziv branitelja. Sporni stih je bio 'Za dom spremni'. Ta pjesma je kultna pjesma domovinskog rata i svaka rasprava o tome da li se ona može izvoditi je apsurdna. To su sve problemi koje je prepoznala i ova Vlada i najavila stanovite korake kojim bi se konačno trebalo dati jedan pravorijek i epilog cijele preoblematike. Što će biti poduzeto, svjedočit ćemo u enrdnim mjesecima. Jeste li za ponovno uvođenje vojnog roka? To je ozbiljno pitanje. Kako god se ono riješilo, ne može biti parcijalno i ne može biti izuzetaka da neki služe, a neki ne. - Jeste li Vi služili vojni rok? Jesam. U Devetoj gardijskoj brigadi s 1999. na 2000. godinu kao običan pješak. Bilo je to jedno vrlo lijepo iskustvo.
#gostovanje #Velimir Bujanec #TV Bujica #Zlatko Hasanbegović

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.