Vijesti Najčitanije

HRVAT U PAKLU DONBASA 'Ovdje imam status narodnog heroja. U tijelu imam 15 ruskih gelera'

HRVAT U PAKLU DONBASA 'Ovdje imam status narodnog heroja. U tijelu imam 15 ruskih gelera'
U Ukrajinu je otišao s namjerom da logistički pomogne ukrajinskoj vojsci, ali... U bolnici Mečnikova u ukrajinskom gradu Dnjipropetrovsku već dvadeset dana s gelerom u desnom kuku i petnaest šrapnela po cijelom tijelu leži 21-godišnji Zagrepčanin Andro, inače pripadnik elitnog bataljona Azov, u kojem se nalaze strani borci. Andro je ranjen 4. rujna u blizini ukrajinskog sela Širokina, dok je zajedno sa svojim suborcima zaustavljao napade ruske vojske, piše Slobodna Dalmacija. U Ukrajinu je otišao s namjerom da logistički pomogne ukrajinskoj vojsci, ali kada se suočio s pravim valom izbjeglica iz Donbasa i Luganska, kada je čuo njihove tragične sudbine, odlučio je i sam uzeti pušku u ruke.

Platio put do Kijeva

– Smeta mi kada pripadnike našeg bataljona Azov mediji nazivaju stranim plaćenicima. To nije točno, barem to mogu reći za ljude koji su se dva i pol mjeseca borili sa mnom na prvim crtama bojišnice. Mogu to otvoreno reći, ja sam svoj put iz Zagreba do Kijeva sam financirao. Javio sam se najprije zapovjedniku, Francuzu Gastonu Bessonu, koji živi u Puli i s njim sve dogovorio u vezi sa svojim odlaskom iz Zagreba. Išao sam preko Budimpešte i promijenio pet vlakova dok nisam došao do Kijeva. Cijeli put je koštao oko sto eura. I sad, recite mi, kakav sam ja to strani plaćenik ako do dana današnjega za svoj ratni angažman nisam dobio ni jednu grivnju, ni jedan euro, ni jednu kunu. A to niti ne tražim! Ja sam idealist, borac za pravdu koji je uvijek na strani slabijih. Jednostavno, nisam mogao više mirno gledati što neprijatelj radi ukrajinskom narodu – kazuje Andro, koji će se od zadobivenih ozljeda oporavljati najmanje šest mjeseci. – Svaki dan me u bolnici obilazi dvadesetak volontera. Ma moram vam reći da ovdje imam status narodnog heroja. Ukrajinci svakodnevno bdiju uz moj krevet, najbolji liječnici su mi na usluzi. Jednostavno, trude se na sve načine pokazati svoju zahvalnost za moju žrtvu u obrani njihove zemlje. Posjetio me i fizioterapeut nogometnog kluba Dnjipro Ivan Porobija i nogometaš Mladen Bartulović – govori nam mladi ratnik, koji priznaje kako do dolaska u Kijev uopće nije znao rukovati oružjem niti je služio vojsku. – Ali, nema toga što se ne može naučiti. Čim sam došao u Kijev, otišao sam na četiri tjedna obuke u mjestu Urzufu. Tamo su nas, otkrit ću vam i to, vrhunski strani stručnjaci obučavali na imanju bivšeg premijera Viktora Janukoviča. Nakon obuke s dijelom bataljuna Azov, upućen sam na prvu crtu bojišnice u mjesto Ilovaisk, nekoliko kilometara od Donjecka. Nas iz Azova je bilo oko 200, a ukrajinskih snaga oko pet tisuća. E sad, u dva i pol mjeseca nisam sreo ni jednog Hrvata, Srbina, Bosanca ili Slovenca ni na jednom ratištu, osim, naravno, zapovjednika Gastona Bessona koji je Francuz. Ali u mom bataljonu Azov, ne znam je li to ikome poznato, bilo je i 30 posto Rusa izbjeglih s Krima i Donbasa koji se jednako hrabro bore kao i svi mi dragovoljci iz svijeta. Ovo je rat za cjelovitost Ukrajine, a ne etnički rat kako uporno ističe Vladimi Putin – poučava nas Andro.

Istina o konvoju

I što se zapravo događalo u Ilovaisku, o kojem su mediji često izvještavali... – Morali smo se najprije povući zbog snažnog granatiranja, ali smo nakon nekoliko dana planirali udariti s novog puta prema Ilovaisku. Ta je kota bila bitna jer bismo zauzimanjem toga grada potpuno okružili separatiste u Donjecku – objašnjava nam Andro. I dok je je cijeli svijet bio zauzet humanitarnim konvojem koji je iz Rusije trebao ući u Ukrajinu, ruska je vojska, po Andrinim riječima, već bila prešla granicu Ukrajine kod Novoazovska i Amvrosijvke. – Tjedan dana nakon povlačenja iz baze Uzuf poslali su nas selo Širokino koje se nalazi na pola puta između Novoazovska i Mariupolja kako bismo spriječili rusko napredovanje. Bila je to mala grupica koja je, kao klin, bila ispred prve crte fronte. Tu smo se borili devet dana zaustavivši napredovanje regularne ruske vojske. Bili smo u jednoj školskoj zgradi i odolijevali, a onda je za nas nastupilo pet sati pakla. Rusi su nas gađali minobacačima, raketama “grad”, uraganima. Spalili su sva okolna polja da otežaju naše povlačenje. Bili smo odsječeni. Regularna ukrajinska vojska devet dana nije nam dolazila u pomoć. Nije nam došlo teško naoružanje, pa smo ja i još trojica mojih kolega iz Azova (dva Francuza i jedan Šveđanin) odlučili vozilom napustiti kotu nakon izlaska pod paljbom iz zgrade škole. No, nismo uspjeli. Nakon udara minobacačke granate, naš automobil je sletio s ceste, a ja sam ranjen u kuk i gelerima po cijelom tijelu. I ne znam što tome dodati? Nije mi žao što sam ranjen, jer ako sam svojim zaustavljanjem neprijatelja spasio i jedan život ljudi koji su uspjeli pobjeći i tako se spasiti, moja žrtva nije bila uzaludna – zaključuje 21-godišnji Andro svoju priču. Na frontu su me poslali s kalašnjikovom Teško je boriti se protiv Rusa jer je njihova vojska bolje naoružana i bolje organizirana od Ukrajinaca. – Eto, ja sam na frontu poslan s kalašnjikovom A-74, dakle automatskom puškom starom četrdeset godina. A neki su imali i oružje staro pedeset godina. Ovi separatisti nisu toliko opasni i dalo bi se njih pobijediti, ali ruska vojska je vrlo profesionalna i dobro naoružana. Kad sam se borio u Ilovaisku, separatisti nisu bili u stanju pogoditi gotovo ni jedan naš cilj, ali na fronti u Novoazovsku, gdje je bila ruska vojska, sve je temeljito pogođeno, spaljeno i srušeno – napominje Andro. Geler je ostao u kuku Andro će rehabilitaciju najvjerojatnije nastaviti u Zagrebu, gdje dolazi za nekoliko dana. Liječnici su odlučili ne vaditi mu geler iz kuka, što je njemu sada manje bitno. Stalno inzistira da napišemo sljedeće: "U Azovu nema fašista, desničara, rođenih ubojica ni plaćenika. A upoznao sam više od pola bataljuna. Posebno hrvatski mediji to ističu i to mi jako smeta." Azov je u sustavu policije – Azov, moj bataljun, pod ingerencijom je ukrajinske policije. Ako je suditi po raspoloženju Ukrajinaca, običnog naroda, a i vlasti, mislim da nas Kijev neće zaboraviti – kaže nam Andro, koji je odbio fotografiranje. Uglavnom zbog ruskih tajnih službi i Interpola, koji njega i suborce tretiraju kao plaćenike i sumnjive kriminalne tipove... Izvorni članak pogledajte OVDJE
#Hrvat #Dragovoljac #Ukrajina #Dnjipropetrovski #Andro #elitni bataljon #Azov

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.