Hrvati mogu uzimati stambene kredite u stranim bankama

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, građanima Hrvatske otvara se i bankovno tržište Unije, što znači da bi Hrvati uskoro mogli uzimati potrošačke, stambene i druge kredite u drugim državama. Tportal.hr istražio je kako bi sve to uopće moglo funkcionirati te što je potrebno za dobivanje kredita u banci izvan Hrvatske S obzirom na dubinu ekonomske krize koja potresa većinu Europske unije već nekoliko godina, danas se lako zaboravi kako su baš ekonomska suradnja i stvaranje većeg i slobodnijeg tržišta bili motivi za bliže povezivanje država razorenih Drugim svjetskim ratom, uključujući i onu koja ga je izazvala. Jedno od temeljnih načela EU-a jest i slobodan tok roba i kapitala, što u teoriji znači da bi hrvatski građani ubuduće mogli, primjerice, u bankama izvan Hrvatske uzimati stambene i slične kredite, ako im pak ponuda u domovini ne odgovara. S obzirom na traume koje su mnogima u Hrvatskoj izazvali krediti u švicarskim francima, što je nedavno dobilo i svoj spektakularan sudski epilog, za očekivati je kako će se građani Hrvatske uskoro početi informirati o mogućnostima kreditiranja izvan granica Lijepe Naše. Tportal.hr stoga se odlučio raspitati o tome što se nudi u austrijskim i njemačkim bankama, s obzirom na gospodarsku stabilnost ovih dviju članica EU-a, o kakvoj trenutačno mnoge druge europske države mogu samo sanjati. Valentin Gescher iz Njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, u kojem vodi Odjel za gospodarstvo, ističe da je mnogo toga već moguće: 'Svatko može uzeti kredit u Uniji, potrebno je samo imati odgovarajuću dokumentaciju i papire.' Gescher ističe da Hrvati 'imaju dobar glas u Njemačkoj' te a hrvatske tvrtke sigurno 'mogu dobiti kredite', uz važan dodatak - 'ako su dobro vođene i imaju uvjerljive papire'. Njemački diplomat naglašava da situacija na tržištu i državi utječe na uvjete za dobivanje kredita te se ne čudi što u Hrvatskoj neki krediti nisu povoljni kao u pojedinim drugim članicama EU-a. Razlog tomu je to što Hrvatska treba još 'poraditi na pravnoj sigurnosti te provesti strukturne reforme', jer kredite određuju 'gospodarske činjenice', koje trenutačno u Hrvatskoj nisu najbolje. Iz njemačke Commerzbank, koja u Zagrebu ima predstavništvo, ali ne radi s građanstvom, ističu da o ovoj temi u javnosti ima 'dosta dezinformacija', a Hrvatska udruga banaka napominju da još od '1. siječnja 2011. hrvatski građani u inozemstvu mogu podnijeti zahtjev za kredit koji će svaka banka, sukladno svojoj kreditnoj politici, prihvatiti ili odbiti. Što se kredita tiče, strane će banke procjenjivati rizike na isti način kao i naše, tražiti garancije i/ili jamce, priljev plaće na račun, zaloge na pokretnine ili nekretnine'. HUP objašnjava i razlike u kamatnim stopama: 'Kamatna stopa na stambene kredite stanovništvu od 5,31 posto, koliko je u ožujku 2013. u prosjeku zabilježeno kod hrvatskih banaka, kreće se unutar intervala eurozone. Više stope bilježe banke u Portugalu i Slovačkoj. U zemljama srednje i istočne Europe u EU koje nemaju euro stope su niže u Češkoj i Latviji (4,37 posto i 4,75 posto), a više u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj (6,01 - 8,79 posto).' Kamatne stope na kredite u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske narodne banke, promijenile su trend u trećem tromjesečju 2009. i nakon gotovo dvije godine rasta počele se spuštati. Potrebno je naglasiti da su kamatne stope kod nas u pravilu više od zemalja eurozone, ali su niže od onih tranzicijskih zemalja koje su članice EU-a, ali još nisu prihvatile euro. Zanimljivo je primijetiti i kako stambene kredite nudi bečka Bank Austria, inače u vlasništvu Unicredita (kao i Zagrebačka banka). Bank Austria organizira, primjerice, besplatne mjesečne stručne seminare za građane koji se odlučuju podići stambeni kredit, kako bi o svemu bili detaljno informirani, što onda isključuje situacije poput onih u kojima su se našli građani Hrvatske koji su podigli stambeni kredit u švicarskim francima. Načelno gledajući, građani Hrvatske, dakle, mogu uzimati kredite u bankama izvan Hrvatske, ali kako bi sve to trebalo izgledati u praksi, nitko baš i nije siguran. Kao jedna od komplikacija neslužbeno se spominje i jezična barijera, jer se ne može očekivati da ljudi potpisuju dokumente za kredit na stranim jezicima koje nedovoljno ili uopće ne razumiju. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE