Hrvatska u zimskoj ofenzivi po susjedstvu

Zimska političko-diplomatska ofenziva za državni preustroj „regiona“ je započela. Vidi se to iz visoke koncentracije napetosti, poteza i posjeta u prošlome tjednu. Počelo je pucnjavom u Kosovskoj Mitrovici. Iz jurećeg automobila ubijen je oporbeni srpski političar Oliver Ivanović. Ubojstvo se dogodilo upravo u trenutku kada su u Bruxellesu trebali započeti prvi tehnički pregovori srpske i kosovske delegacije o normalizaciji odnosa. Pregovori su otkazani. Američki obavještajni analitičar i bivši operativac CIA-e na Balkanu John Schindler, u svojoj analizi u njujorškom Observeru, uspoređuje Ivanovićevo ubojstvo s atentatom na srpskog premijera Zorana Đinđića2003: obojica su ubijena usred dana, rukopisom organiziranog kriminala, bili su skloni kompromisima i ubijeni su uoči pokušaja političkog zaokreta prema Zapadu. Opasni Sandžak Prema Schindleru, kao niti u slučaju Đinđića, ljudi koji stoje iza atentata na Ivanovića vjerojatno nikada neće biti pronađeni i on otvoreno spekulira da iza oba atentata stoje ljudi iz bivših i sadašnjih srpskih obavještajnih službi: „Petnaest godina kasnije, ništa se nije promijenilo, tajni agenti i dalje se nalaze u vrhovima političkih stranaka i velikih kompanija. Nije teško zamisliti da su neki od njih bili umiješani u Ivanovićevo ubojstvo.“ Schindler ukazuje i na moguću rusku ulogu u atentatu. Odmah nakon atentata, američki veleposlanik u Prištini Greg Delawie je zapravo priprijetio političkim prvacima kosovskih Albanaca upozorivši ih da se ne igraju parlamentarnih inicijativa za ukidanje ili redefiniciju specijalnog suda za ratne zločine. U kosovskom susjedstvu u Sandžaku, oglasio se vječiti prvak SDA Sulejman Ugljanin zahtjevom za autonomijom i vlastitim institucijama. Osim po stalnoj srpskoj represiji, Sandžak je posljednjih godina poznat i po snažnoj islamskoj radikalizaciji. I svakako je jedno od mjesta na kojem bi mogao buknuti oružani sukob. Cijeli taj kontekst u hrvatskom istočnom susjedstvu valja imati na umu kada se promatra ovotjedna hrvatska vanjskopolitička ofanziva: predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u BiH, ministar unutarnjih poslovaDavor Božinović u sveobuhvatnom posjetu Washingtonu, a kod premijera Andreja Plenkovića je u nastupni posjet stigao novi američki veleposlanik u Hrvatskoj, Robert Kohorst. Nekoliko je detalja koji upućuju da predsjednica Grabar-Kitarović nije išla u BiH samo kao hrvatska predsjednica, već je njezin put svojevrsni uvod u američku inicijativu preustrojstva BiH, uz promjenu izbornog zakonodavstva kao prvi korak na tom putu. To se moglo zaključiti već iz njezina prethodnog radnog posjeta turskom predsjedniku Erdoganu, na temu promjene izbornog zakona. Time je Erdogan uključen javno i aktivno u proces, a zapravo ograničen u zakulisnom djelovanju, koje ga je u posljednjih petnaestak godina učinilo najmoćnijim političarem u Federaciji BiH. Da je prepoznato kako je hrvatska predsjednica i u funkciji nove američke inicijative za promjenu izbornog zakonodavstva BiH, vidjelo se i po združenoj neprijateljskoj paljbi koja je nakon posjeta Ankari sručena na nju iz svih bošnjačkih političkih stranaka, njihovih nevladinih privjesaka i medijskih glasnogovornika. Ne bi li je omalovažili i obeshrabrili, rekli su joj sve ono što se Donaldu Trumpu javno ne usude reći. No kada je stigla, valjalo je neprijateljstvo zamijeniti susretljivošću i kooperativnošću. Jer i neki „trump“ gleda. Tako najavljeni veliki prosvjedi bošnjačkih udruga su zakazali, Majke Srebrenice su je ponovo prihvatile kao svoju, Bakir Izetbegović odjednom izrijekom podupire izgradnju pelješkog mosta, iako još ne bi mijenjao izborni zakon. Nisu to dakako nove političke pozicije, već pokušaj prikrivanja starih. Ne zbog Zagreba, već zbog Washingtona. Pomoć u Piranu Drugi dio snaženja američko-hrvatskog partnerstva istodobno se događao u Washingtonu, kamo je u široku vizitu: od State Departmenta i Kongresa do FBI-a, pozvan hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Koliko se moglo razabrati iz izvješća, u fokusu razgovora je bila izgradnja LNG-a na Krku, koja je u Hrvatskoj dosad podzemno opstruirana. A u FBI-u je, uz prisutnog šefa PNUSKOK-a, jedan od fokusa bio na istragama organiziranog i korupcijskog kriminala, pri čemu je najavljena američka pomoć u obuci za takve istrage. Obje su teme vrlo znakovite. Onako usput, najavljena je i američka pomoć u rješavanju graničnog spora u Piranskom zaljevu. Iz bosanskohercegovačkog posjeta predsjednice Grabar-Kitarović i američkog posjeta ministra Božinovića može se razabrati da je u izazovnoj godini u istočnom susjedstvu, Hrvatskoj ponuđena značajna uloga u novim američkim inicijativama. Uloga strateškog partnera. Kroz nju Hrvatska može ojačati svoju poziciju u susjedstvu, koja uopće nije sjajna i poboljšati položaj Hrvata u BiH, koji je katastrofalan. Ali za takav rasplet postoje uvjeti. Prvo, valja se uistinu ponašati kao strateški partner. Ključna je riječ – LNG. I drugo: Hrvatska mora uistinu definirati što želi i kako to učiniti. U protivnom, sve može završiti kao: hodanje i govorenje. U kojem Hrvatska kao tzv. strateški partner može izgubiti na svim strateški važnim poljima. Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija