Vijesti Najčitanije

INTERVJU SA LADISLAVOM ILČIĆEM, PREDSJEDNIKOM STRANKE HRAST

INTERVJU SA LADISLAVOM ILČIĆEM, PREDSJEDNIKOM STRANKE HRAST
INTERVJU: LADISLAV ILČIĆ, PREDSJEDNIK STRANKE HRAST Puno su važniji politička trgovina i podobnost od sposobnosti ljudi Ladislav Ilčić predsjednik je stranke HRAST rođen je u Varaždinu 04. kolovoza 1970. godine. Uz to što je predsjednik stranke on je i predsjednik Udruge Grozd – Glas roditelja za djecu. Završio je Glazbenu akademiju u Zagrebu. Poznati je i priznati hrvatski glazbenik. Kao političar prepoznat je i izvan granica Hrvatske te je izabran za člana Predsjedništva Europske pučke stranke. Zalaže se za tradicionalno, konzervativno, nacionalno i demokršćansko svjetonazorsko usmjerenje. U intervjuu za naš portal govori o svim aktualnim političkim dešavanjima u našoj državi s posebnim osvrtom na pitanja koja su programska okosnica njegove stranke

Gospodine Ilčiću, ovih dana započelo je potpisivanje građana Hrvatske koji traže raspisivanje Referenduma za otkazivanje Istanbulske konvencije. Vaša stranka i Vi osobno vrlo ste uključeni u dešavanja oko ovog vrlo važnog pitanja za budućnost naše zemlje.

– U vezi Istanbulske konvencije postiže se veliko zajedništvo u RH i narod je na tribinama i prosvjedima u Splitu i Zagrebu, ali i u brojnim medijskim istupima, pokazao i rekao kako ne želi da hrvatsko društvo ide u smjeru dženderizma, nego želi da ide u smjeru braka, obitelji, rađanja djece, tradicionalnih i kršćanskih vrijednosti. Zato sve to smatramo jako važnim, jer Istanbulska konvencija je u mnogim zemljama ratificirana gotovo nečujno, a i u tim zemljama ta konvencija, pogotovo kad se radi o rodnoj ideologiji, značajno mijenja društvo. Najgore je to što se želi udaljiti od svijesti ljudi da se takve stvari događaju. I onda nakon određenog vremena ljudi vide da se društvo razvija u pogrešnom smjeru. Sve manje imamo sklapanja brakova, rađanja djece, sve je manje općih ljudskih vrijednosti u društvu. Zato smatram kako smo napravili odličan posao u RH te da smo otvorili tu temu, jer ljude treba osvijestiti, jednako tako kao što su 90-te godine bili svjesni kako nas Srbija napada, onda možemo učiniti fantastičnu stvar.

Građanska inicijativa “Narod odlučuje”, također je izabrala isti timing. Koja je razlika, a koje su točke dodirnice ove dvije inicijative?

– Mislim da je svima jasno kako je Istanbulska konvencija tema koja je bila jedna od najvrućih na području Hrvatske u proteklih pola godine. Upravo smo o toj temi držali tribine, biskupi su govorili o njoj. Ljudi su u Zagrebu i Splitu došli zbog Istanbulske konvencije na prosvjede i logično je bilo da se sada ta tema aktualizira još više jer je vruća. Logično je da se sada ide skupljati potpise za otkazivanje Istanbulske. Nama je žao što i druga inicijativa ide upravo sad. Smatramo da se inicijativa oko promjena Izbornog zakona mogla provesti u neko drugo vrijeme. Primjerice, u rujnu kada bi i mnogi naši volonteri mogli sudjelovati. Ovako je stvorena određena zbunjenost. Smatramo da je sad trebalo fokusirati sve snage za otkazivanje Istanbulske konvencije. Mislimo da ako Istanbulsku ne otkažemo sada da ju nećemo moći otkazati uopće. Naravno, i ja osobno smatram kako Izborni zakon treba mijenjati. I ja, ali i svi iz Hrasta davali bismo svoje prijedloge po tom pitanju.

U Sabor uskoro dolazi jedna tema koja je jako bliska svjetonazorskim ali i programskim pitanjima Vaše stranke. Obiteljski zakon je na stolu. Zastupnik HRAST-a – Pokreta za uspješnu Hrvatsku Hrvoje Zekanović je do sada iznosio stavove koji su na kršćanskom svjetonazorskom fonu.

– Oko Obiteljskog zakona smo dosta pregovarali još dok je HRAST bio dio vladajuće koalicije s HNS-om i HDZ-om. HRAST se u početku zalagao za pluralističku ideju u kojoj roditelji imaju pravo odlučivati oko odgoja svojega djeteta. Ta odredba stoji u hrvatskom Ustavu, i međunarodnim dokumentima. No, HNS je odlučno odbio tu mogućnost, čime se pokazalo da ta stranka nije spremna na pluralnost. Oni propagiraju totalitaristički pristup politici. Naravno, sebe nazivaju modernim, isto kao što su svi totalitaristički sustavi uvijek sebe nazivali modernim. Ovdje su htjeli pokazati kako političari bolje znaju od roditelja kako se dijete treba odgajati. Drugim riječima, tu se radi u preodgoju odnosno pokušaju države da nametne određene svjetonazore roditeljima. Mi se s tim nikako nismo mogli složiti. Oni su to željeli, a očito je da su i uspjeli napraviti u Obiteljskom zakonu izbacivši roditeljska prava. Jednako tako izbacili su roditeljska prava i iz Zakona o obrazovanju, a HDZ odnosno njihova Vlada s Plenkovićem na čelu se pokazala, kao da, ne samo da sluša taj diktat iz HNS, nego sve se više pokazuje kako vladajuća garnitura HDZ ima isti svjetonazor kao i HNS.

Pitanja o kojima smo do sada govorili, gospodine Ilčiću, zasigurno su vezana i za kurikularnu reformu.

– Da, to je neminovno. Mi imamo kroz razne radne skupine, recimo u zdravstvenom odgoju, kadrove SDP-a poput supruge bivšeg premijera. Također imamo sadržaje SDP, jer su oni izrađivali te kurikule. Imamo i njihovu bahatost, jer kad smo se javili s našim kritikama na te kurikule oni jednostavno nisu marili. Tako da je, iako je HDZ na vlasti, ipak taj dio politike prepustio HNS-u. Mislimo da se proces obrazovanja naše djece oblikuje po špranci koju vode SDP i HNS. Kada je u pitanju sama izrada reforme, ona stručna strana cijelog procesa, moram reći da je ona izrazito nestručna, jer ministrica Divjak je u više navrata pokazala da joj je puno važnija politička trgovina i podobnost od stručnosti ljudi koji vode kurikularnu reformu.

Mogu li sva ova dešavanja koja ne vode u prilog kršćanskom poimanju politike i stavova kršćanskog svjetonazora ujediniti hrvatsku desnicu i mogu li stranke desne misli pokrenuti neke stvari?

– Svakako. U tom smislu stranka HRAST je poslala javni poziv u smislu okrupnjavanja upravo tih snaga, snaga koje jasno žele definirati identitet hrvatske države i hrvatskog naroda upravo na vrijednostima koje ovdje stoljećima baštinimo. Prema tome, mi idemo u tom smjeru s tim da nećemo ostati samo na onim snagama koje su do sada prepoznate kao kršćanske snage, nego ćemo to proširiti na pučane, ljude koji možda nisu baš neki vjernici, ali vide Hrvatsku kao suverenu državu i žele se brinuti sa kršćanske interese a samim tim i strukturu hrvatskog naroda. Mi smatramo da jedna takva nova politička snaga može donijeti značajne promjene u Hrvatskoj. Mi vidimo da dosadašnje politike u Hrvatskoj nemaju jasno izražen profil identiteta i ne mogu unositi bitne promjene.

Koji je stav stranke HRAST po pitanju najnovijih dešavanja oko Agrokora? Poznato je da informacije kojim javnost raspolaže nisu do kraja rasvijetljene. No, radi se o vrlo vrućoj temi o kojoj zasigurno svaka parlamentarna stranka ima svoj stav, pa tako i HRAST.

– Agrokor je bitan čimbenik cijelog hrvatskog gospodarstva i u tom smislu on je svakako veliki interes države. Dakle, pitanje Agrokora treba riješiti na pravni način kako bi se prije svega, zaštitila radna mjesta. S druge strane, svjesni smo činjenice kako u ovakvim procesima koji su financijski jako izdašni, često dolazi do nepravilnosti i bogaćenja nekih ljudi na takvim procesima. U tom smislu smatramo da treba jasno tome stati na kraj i kako hrvatski narod mora znati sve konkretne informacije oko Agrokora. Prema ovim informacijama o ministrici Dalić, prema kojima je ona sudjelovala u izradi Zakona s nekim ljudima, a prije pola godine je izjavila da s njima nema nikakve veze, smatramo da je to nedopustivo i da zato mora postojati politička odgovornost te da ona ne može više biti dio vlasti.

Sva ova pitanja u našoj Domovini vezana su uz sustav vrijednosti, zar ne?

– Sva ključna pitanja u RH od gospodarskih do obrazovnih povezana su sa sustavom vrijednosti. Europski pučki pokret – Europska stranka, u čijem sam predsjedništvu upravo ističe pitanja gospodarstva i povezuje ih sa svim drugim pitanjima. Jedini spas za Hrvatsku jeste spajanje svih sistema s kršćanskim vrijednostima. Primjerice, danas se mnogo govori o demografiji a svi nude samo financijska rješenja. Financije u demografiji su važne ali nisu ključne. Na primjer, u Njemačkoj gdje se ulaže mnogo novca u demografiju rezultati su gotovo nikakvi, jer se ne radi na vrijednosnoj orijentaciji. Ne radi se na promicanju vrijednosti u vezi braka i obitelji. Dakle, mi moramo stvarati društvo koje je prijateljski raspoloženo prema obitelji i pomoći u razvijanju vrijednosti koje mogu ne samo sačuvati nego i razvijati hrvatski narod.

#Intervju #Ladislav Ilčić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.