Iz Haaške kaznionice; 'Zaboravljeni general Praljak vjeruje u svoju slobodu, iako sud sabotira njegovu obranu'
Kako zatvorske dane provodi general Praljak? Tko mu dolazi u posjetu, kakvo je njegovo zdravstveno stanje i tko ga je zaboravio za naš portal otkriva njegov pravni konzultant.
Pravni konzultant u obrani generala Slobodana Praljka, Pero Kovačević za naš portal otkrio je kako se zbog pritiska tajništva Haaškog suda opstruira njegova obrana. "To je zanimljiv oblik. Tajništvo suda opstruira njegovu obranu zato što je energičan i u sve ide sa dokazima. Puno vremena posvećuje svojem slučaju i za njega je pribavio mnogo dokumenata, a to tajništvu suda u Haagu očito ne odgovara", navodi Kovačević. Naime, žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju odbilo je Praljkov zahtjev da mu se u interesu pravde dodijeli obrana po službenoj dužnosti kao i zahtjev da žalbeni postupak u njegovom slučaju zastane dok ne dobije prijevod na hrvatski jezik prvostupanjske presude i drugih materijala. Usprkos ovoj neugodnoj situaciji u kojoj se narušavaju generalova prava Kovačević svjedoči da se general osjeća jako. "On je snažan i energičan. Zna da nije ništa napravio i trudi se to dokazati. Uvjeren je da će mu to uspjeti i nada se slobodi. Nema poteškoća, a svoje vrijeme provodi pripremajući se za obranu. Zdravstveno stanje mu je jako dobro, a često ga posjećuju članovi njegove obitelji. U uobičajenim je aktivnostima na svom odjelu i nimalo ne sumnja u pozitivan ishod ove teške priče", navodi Kovačević.
Ono što posebno brine našeg sugovornika u ovoj priči oko Praljka jest činjenica da ga je država posve zanemarila i to još od Sanaderova vremena. "On je posve zaboravljen čovjek, za njega nitko u državi ne mari. Njih za to naprosto boli briga", priča naš sugovornik.
U zatvoru, Praljak vrijeme provodi na katu, a kako kaže Kovačević, druži se s ostalima koji dijele njegovu sudbinu. Ima mogućnost svakodnevno se baviti sportom. Namirnice može nabavljati iz Hrvatske, a ako ne želi jesti zatvorsku hranu može si skuhati ono što poželi. Potom može gledati i hrvatske televizijske programe, a u zatvoru je zabranjena konzumacija alkohola. No, zato je pušenje dopušteno u posebnim prostorijama. Zatvorenici nemaju pristup internetu, ali računalom se mogu koristiti u pripremama za suđenje. Ćelije se otključavaju u sedam ujutro, a pritvorenici imaju slobodan pristup krilu u kojem se odmaraju, ako žele. Navečer se pak vraćaju u svoje ćelije koje se zaključavaju oko pola devet. Kroz dan su slobodni, a dobivaju i tri obroka. Također, imaju određeni program dnevnih aktivnosti, a u tom vremenu mogu izaći na zrak ili se baviti nekom od sportskih aktivnosti. No, sve te mogućnsoti ne znače previše Slobodanu Praljku koji se ne osjeća krivim za ono što mu se stavlja na teret pa se general stoga nada što skorijoj slobodi.
Praljak je u listopadu prošle godine, nakon što je sud zaključio da može financirati vlastitu obranu, zatražio da mu se u interesu pravde dodijeli obrana po službenoj dužnosti tijekom žalbenog postupka jer ju ne može samo plaćati ili da alternativno, u slučaju da se taj njegov zahtjev odbije, postupak protiv njega zastane dok ne dobije prvostupanjsku presudu i druge materijale prevedene na hrvatski jezik kako bi se mogao braniti sam. Nakon odluke suda da mu ne plaća obranu odvjetnice Nika Pinter i Nataša Fauveau-Ivanović zastupaju pro bono, ali isključivo u proceduralnim pitanjima pred sudom u Haagu, ali ne i u pisanju žalbe za presudu kojom je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora za zločine počinjene tijekom rata 1990-ih nad muslimanskim stanovništvom u Herceg-Bosni.
Žalbeno vijeće u odluci donesenoj 4. travnja zaključilo je da Praljka u ovom trenutku predstavljaju branitelji koje je angažirao i sam odabrao zaključivši da se vijeće ne tiču modaliteti te suradnje. Vijeće je zaključilo da Praljak i kada bi odabrao da se sam zastupa ne bi imao pravo na financiranje troškova obrane jer je utvrđeno da raspolaže dovoljnim sredstvima za financiranje vlastite obrane. Praljak je pak u svojim zahtjevima poručio da će, u slučaju da se ne riješi pitanje plaćanja njegovih branitelja sam preuzeti obranu iako ne posjeduje potrebna pravna znanja te je zatražio da se postupak zaustavi dok ne dobije sve relevantne dokumente prevedene na hrvatski jezik. Žalbeno vijeće zahtjev za zastojem postupka je odbilo ocijenivši da je on preuranjen jer se još nije odlučio sam zastupati pa je to razumijeli ili ne dokumente neznačajno. Tajništvo Haaškog suda u kolovozu 2012. godine objavilo je kako je višegodišnjom istragom utvrđeno da Praljak raspolaže dovoljnom imovinom za obranu, dok je on tvrdio suprotno. Tajništvo istog suda u siječnju 2014. zatražilo je da general vrati 2,8 milijuna eura sudu na ime troškova koje je sud isplatio za njegovu obranu.
Haški sud u svibnju prošle godine šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne osudio je na kazne od deset do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BIH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
- Autor: Iva Međugorac
- Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
