Vijesti Najčitanije

Josip Jović: Slobodno ožeži po Vukovaru

Josip Jović: Slobodno ožeži po Vukovaru
Presuda Haaškoga suda šestorici Hrvata iz Herceg-Bosne kao sudionicima „udruženoga zločinačkog pothvata“, koji su, navodno, zajednički planirali i izveli Hrvatsko vijeće obrane Herceg-Bosne i vojno-politički vrh same Hrvatske, višestruko je tendenciozna i jednostrana. Iz presude se da zaključiti kako su Hrvati zlostavljali nenaoružane i nevine muslimanske civile iz čista mira, odnosno samo zato da bi ih potjerali i na očišćenom teritoriju osnovali neku svoju državu s krajnjom namjerom njezina pripajanja Hrvatskoj. Neupućeni promatrač ne može niti naslutiti kako je bila riječ o sukobu dviju vojski i o zločinima nad civilima i zarobljenicima počinjenima s obje strane, pri čemu nikome s te druge strane praktički nije suđeno. Vrhunac apsurda predstavlja interpretacija događaja u Srednjoj Bosni, u kojoj se kaže da je iseljavanje Hrvata s tog područja bilo posljedica naprosto borbi, a da se ovaj put ne kaže kojih i čijih borbi, i pod čijim su prijetnjama i napadima pobjegli. Štoviše, kaže se kako je njihovo preseljavanje bilo rezultat pritisaka HVO-a! Tako je ispalo da su Hrvati, kojih je bilo u Srednjoj Bosni deset puta manje nego protivnika i kojih je odatle nestalo blizu dvjesto tisuća, sami sebe potjerali. O uloz Hrvatske i njezinim namjerama časni se sud nije potrudio ništa podrobnije argumentirati ni dokazivati. Pljunuo je pa zalijepio. Spomnje se ta nesretna 1993., godina sukoba, ali ništa ni prije ni poslije toga, ni referendum ni priznanje ni Woshington ni Dayton ni Bihać ni ibjeglice ni naoružavanje ni liječenja ni Tuđman-Izetbegović-Demirelovi brojni razgovori i apeli da se ratni sukob zaustavi. Ništa, ni jedna okolnost koja bi upućivala na objektivnije sagledavanje prilika i odnosa. Nema ni opisa pojedinačne, konkretne, osobne odgovornosti ni jednog od osuđenih. Tek se kaže: mogli su znati za ovu ili onu krađu, silovanje, ubojstvo... Bilo je zločina pa netko za njih mora odgovarati, na unaprijed ispisanu odluku naknadno su unesena imena najviše pozicioniranih. Bošnjačko je vodstvo spremno i vrlo nekorektno instrumentaliziralo presudu za svoje aktualne političke prijepore i rasprave oko ustavnih promjena. Bakir Izetbegović, bošnjački član Predstaništva BiH, izjavljuje kako je to poruka onima koji traže hrvatski entitet. Iako, naravno, nije izvan pameti misliti kako je jedan od motiva ovakve presude upravo to, dakle ubijanje političke volje i konstitutivne pozicije Hrvata za račun dvojne podjele države, neumjesno je zbog počinjenih zločina dezavuirati demokratsko i legitimno pravo jednog naroda na ravnopravnost i samoopredijeljenje. Pogreške Hrvata iz BiH Ipak nije osuđen entitet, nego sredstvo kojim se on želio postići. Dvije su kardinalne pogreške napravili Hrvati susjedne države: prva je što su ušli u sukob s muslimanima, bez obzira na to tko ga je započeo i inicirao, a druga je što su odustali od svoje federalne jedinice i što se još uvijek ne usuđuju o njoj otvoreno govoriti. Kao sol ili melem, već kako se uzme, na ranu došla je jedna druga presuda dan poslije. Haaški je sud oslobodio Frenkija Simatovića i Jovicu Stanišića, glavne organizatore i izvršitelje najtežih zločina u BiH i Hrvatskoj, najbliže Miloševićeve suradnike, nadređene čak i „crvenim beretkama“ i oštrim bajunetama zloglasnog Željka Ražnatovića Arkana. Sol zbog nepravde, melem zbog spoznaje, koja oslobađa, da od takvog suda i nismo mogli ništa očekivati. Sada doslovno više nema nikoga tko se ne slaže s tim kako je riječ o političkom sudu. Ovdje nije bila dovoljna zapovjedna odgovornost, a pojedinačna se tobože nije mogla utvrditi. U vrijeme zauzimanja Vukovara bili su u tom gradu, ali se ne zna što su tamo radili, nešto su razgovarali, ali se ne zna o čemu!? Kad se sve zbroji i oduzme, ispada da je Hrvatska bila jedini agresor, a da Srbija to nije bila. Nitko, naime, iz vojnopolitičkog vrha Srbije i JNA nije osuđen, niti su zločini počinjeni s ove strane Drine dovedeni u vezu sa srbijanskom politikom . Ipak, suđenje državi Iz obrazloženja oslobađajuće presude dvojici visokih vojnoobavještajnih zapovjednika srpske vojske, kao i iz ranije presude Momčilu Perišiću, jasno proizilazi kako su Srbija, JNA i Slobodan Milošević krenuli u krvavi pohod uz prethodni dogovor s vanjskim centrima političke moći, istim onima koji diktiraju odluke Haaškoga suda. Samo što se nije računalo s otporom napadnutih. Također dan poslije, u Zagrebu su se sastali ministri vanjskih poslova Hrvatske i Velike Britanije, Vesna Pusić, koja je zajedno sa Stjepanom Mesićem bila najupornija u dokazivanju hrvatske agresorske politike prema Bosni i Hercegovini, i William Hague. Zanimljivo, njihova su mišljenja podudarna. I jedno i drugo ne žele komentirati odluke Tribunala, a jedno i drugo će poštovati sve što on odluči. Još za vrijeme Carle del Ponte, kada su i ispisane sve optužnice, bila je uočljiva istovjetnost stavova Tužiteljstva i britanske diplomacije. Istovremeno, naša je ministrica još jednom izrazila snažnu potpru naporima „zemalja regija“ na putu prema Europskoj uniji. Teško je, nakon svega i unatoč ohrabrujućoj ocjeni Zorana Milanovića kako haaška ocjena hrvatske uloge u bosanskohercegovačkom ratu ne odgovara stvarnosti, očekivati neku radikalno drukčiju politiku prema Hrvatima u BiH, kao i aktivniju ulogu u osporavanju prvostupanjske presude, što bi, dakako, bilo u prvorazrednom interesu same države. Makar i u Statutu Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju piše kako se ne sudi državama, u našem je slučaju očito napravljen opasan, neizravan presedan. Josip Jović Izvorini vijest možete pogledati  OVDJE
#Vukovaru #Josip Jović #Slobodno #ožeži

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.