Kakav rok od dvije godine? Do srijede novi plan ili kazna

“U svjetlu političkih obećanja danih u pismu od 27. kolovoza, kad ste se obvezali promijeniti zakon tako da bude u skladu s europskim zakonodavstvom i preuzetim obvezama, što se mora učiniti u žurnom postupku, ostala sam pomalo začuđena što u vašem najnovijem pismu od 2. rujna stoji da će Hrvatskoj za donošenje potrebnih amandmana trebati deset mjeseci te da će promjene stupiti na snagu tek 15. srpnja 2015.”, stoji u pismu koje je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding u srijedu poslala hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću. Večernji list u posjedu je tog dokumenta. Članak 39. Ukratko: Europska komisija iznimno je nezadovoljna vremenskim okvirom koji je dobila iz Zagreba za promjenu spornih odredaba zakona koji se tiču primjene Europskog uhidbenog naloga, posebice vezanje uz ustavni amandman o nezastarijevanju političkih ubojstava, te će – ne promijeni li se išta do sljedeće srijede, kad se svi povjerenici EK-a nalaze na redovnom sastanku, V. Reding – uz podršku i konzultacije predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa – predložiti “odgovarajuće mjere” protiv Hrvatske iz članka 39. Pristupnog sporazuma. Treba istaknuti da ovaj put potpredsjednica Reding u nekoliko navrata citira podršku i odlučnost predsjednika Komisije Joséa Manuela Barrosa, kojem se hrvatski premijer Zoran Milanović požalio na neprimjerene izjave V. Reding i od njega tražio zaštitu. Predloženi hodogram usklađivanja zakona, koji bi trajao čak dvije godine, u krugovima u Bruxellesu smatra se samo trikom za dobivanje vremena. Jer, podsjetimo, promjena zakona o EUN-u netom prije ulaska Hrvatske u EU obavljena je po hitnom postupku. – EUN je ključan za učinkovitu pravosudnu suradnju između država EU te za neometano funkcioniranje u područjima sloboda, sigurnosti i pravosuđa. Uvođenje vremenskog ograničenja na primjenu EUN-a, tako da se on odnosi samo na zločine počinjene nakon 7. kolovoza 2002., znači da će oni raniji izbjeći procesuiranje – dodaje Reding. – I nakon analize, jednostavno ne vidimo potrebu da se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim te ispunjavanje preuzetih obveza veže uz promjene hrvatskog Ustava. To ni na koji način nije uvjet koji postavlja Europski uhidbeni nalog, niti je takva mogućnost predočena kad se usvajao spomenuti Zakon o pravosudnoj suradnji, čiji je EUN sastavni dio. Ovaj je stav i predsjednik Komisije Joséa Manuel Barroso jasno iznio premijeru Milanoviću u telefonskom razgovoru 30. kolovoza – stoji u pismu. Kako sada stoji u hrvatskom zakonodavstvu, vremensko ograničenje kod primjene EUN-a predstavlja jasno i nedvosmisleno kršenje preuzetih obveza koje su bile uvjet za hrvatsko primanje u EU, nadalje piše. Brzo i bezuvjetno – Za vrijeme pregovora bilo je jasno da puno i bezuvjetno prihvaćanja pravne stečevine EU u domeni pravosuđa i unutarnjih poslova predstavlja uvjet za članstvo. Hrvatska nije tražila ni izuzeće ni odgodu primjene Zakona. Jer bilo je jasno da bi takvi zahtjevi odgodili, ako ne i zaustavili ulazak Hrvatske u EU. Ovo treba gledati i uz sljedeću pozadinu: politički cilj Hrvatske bio je izbjeći Mehanizam suradnje i verifikacije (postpristupni monitoring, op. a.), o čemu se razgovaralo u pregovorima – podsjeća V. Reding. Primili smo na znanje vašu obvezu da sada uskladite zakonodavstvo s europskim, ali promjene moraju biti brze i bezuvjetne. Vezanje uz amandmane Ustava nedopustivo je odgađanje – kaže Reding i zaključuje: – Stoga ću u sljedećim danima i uz podršku predsjednika Barrosa predložiti odgovarajuće mjere kako bismo Hrvatsku potaknuli da što prije prestane kršiti temeljne europske ugovore.