Vijesti Najčitanije

Koliko građani još mogu trpjeti loše stanje u zemlji?

Koliko građani još mogu trpjeti loše stanje u zemlji?

05-2013_CROPIX_izbor17

Hrvatska je među zemljama kojima se predviđa visok rizik od društvenih nemira 2014. godine, objavio je prošloga tjedna The Economist u istraživanju 150 zemalja svijeta. Procjene su najviše ovisile o gospodarskoj situaciji te stabilnosti institucija i vlasti. Iako Hrvatska nije u skupini 11 najugroženijih zemalja, nije ni daleko, evo kako na ovu godinu gledaju sindikalisti i psiholozi s kojima je razgovarao Glas Slavonije.

"Predviđanje The Economista drži vodu jednostavno zato što je Hrvatska po svemu u znatno lošijoj situaciji od drugih zemalja EU", ističe za Glas Slavonije Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata. Kako kaže, u riziku od siromaštva kod nas živi 32,3 posto stanovništva, a prosjek zemalja EU je 24,8 posto. "Kako od 1. siječnja funkcioniraju povećane stope PDV-a i na proizvode koje upotrebljavamo dnevno, očekujemo daljnje srozavanje životnog standarda. Još nema naznaka investicijskog ciklusa ni promjene porezne politike, koja bi rasteretila rad i potencirala te subvencionirala otvaranje radnih mjesta u realnom sektoru, posebice u drvnoprerađivačkoj industriji, građevinskom sektoru te izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji. Sve to upućuje na to da ćemo i dalje biti u negativnom trendu gubitka radnih mjesta, da će sve više ljudi završavati na Zavodu za zapošljavanje, a da mladi neće naći posao", kaže Matijašević, dodajući da te okolnosti već duže vrijeme upozoravaju da bi se i u Hrvatskoj trebali događati socijalni nemiri, pa i širih razmjera. "Ne znam koliko još mogu otrpjeti naši građani, jer odavno su već trebale biti pokrenute prosvjedne aktivnosti većeg intenziteta. Dakle, prosvjede je realno očekivati, a ja znam gdje nam je onda mjesto - u prvim redovima opravdanih prosvjeda", kaže Matijašević. Prof.dr.sc. Mirjana Krizmanić, jedan od najpoznatijih hrvatskih psihologa, također se boji da šansa za prosvjede postoji, ali kaže i da su ljudi u Hrvatskoj nešto mirniji i da ta šansa nije jako velika. "Nismo baš skloni demonstracijama. Ako i krenemo, brzo posustanemo. Ali mislim da su vremena toliko loša i teška da ljudi počinju biti toliko bez nade kako ih nitko ne može pokrenuti. I zato malo strepim. A na tu me pomisao navodi i ponašanje ljudi u vezi s referendumom o braku. U toj besmislenoj akciji silni su milijuni bačeni, a ipak se toliko ljudi angažiralo. Tako da strepim od različitih huškanja od nekih stranaka i Crkve. To su stvari koje bi mogle potaknuti ljude na nerazumne akcije, kao što bi to bilo da zbilja dođe do nemira", ističe Krizmanić. Napominje kako loša situacija u zemlji nije od jučer takva, nego se 20 godina razvija na isti način. "Ova je vlada puno toga zatekla, što traži puno vremena i truda. Bilo je razloga i prije za takve reakcije pa ih nije bilo. Ali jednom dođe tren kada ljudi kažu: Sad nam je dosta. I to često nije racionalna odluka, da ljudi racionalno analiziraju kako su ih i oni prije pokrali i zemlju opljačkali. To se sada nakupilo. Vidite kako se ružno razvija to s ćiriličnim pločama. To nema kraja i odjedanput iz nečega to nastane jer je ljudima dosta. Ne bih rekla kako šansa za prosvjede ne postoji i mislim da bi se svi zajedno trebali sabrati i ozbiljno razmišljati o onome što radimo jer je zemlja zaista u nevolji. I mi svi skupa s njom", kaže Mirjana Krizmanić. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da građani gunđaju, nezadovoljni su i prigovaraju, no da nije daleko trenutak kada više neće prigovarati jer će biti u situaciji da imaju vrlo malo toga izgubiti, samo je pitanje trenutka. "I u tom slučaju, kada se prijeđe granica, a na najboljem smo putu da nam se to dogodi, ljudi su spremni na svašta", ističe Sever.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

#HRVATSKA #Građani #situacija #socijalni nemiri

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.