Vijesti Najčitanije

Likvidacija na Miljevačkom platou: arkanovcu pet godina zatvora manje - jer se kaje za ubojstva civila?!

Likvidacija na Miljevačkom platou: arkanovcu pet godina zatvora manje - jer se kaje za ubojstva civila?!
Pet godina zatvora oprostio je Vrhovni sud Hrvatske Bobanu Arsiću, pripadniku zloglasne Dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana, koji je zbog ratnog zločina, ubojstva bračnog para Mate i Marije Bačić, na 20 godina zatvora u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Splitu. Kazna mu je umanjena za dodatnih šest mjeseci koliko je proboravio u pritvoru u “SAO Krajini”. Arsić je osuđen u ožujku ove godine, 22 godine nakon zločina u kojem su u zaseoku Bačić na Miljevačkom platou ubijeni Bačići. Tijekom “akcije čišćenja” Arsić im je u kuću ubacio bombu i domaćina dokrajčio iz automatske puške. Nakon zločina, uhićen je od strane vlasti “SAO Krajine”, šest je mjeseci proveo u pritvoru, a suđenje mu je u Kninu trebalo početi dva dana prije Oluje. Akcija Oluja tako ga je spasila dugogodišnjeg zatvora, a tada je mogao dobiti i smrtnu kaznu, odnosno 40 godina zatvora. Vlasti u “Krajini”, odnosno vojna istražna tijela JNA, na mjestu su zločina napravili detaljan očevid i sačuvali materijalne dokaze. No, nakon Oluje, i nakon što je hrvatsko pravosuđe preuzelo predmet, na sve je pao debeli sloj prašine. Optužnica tek 2012. Optužnica je podignuta tek 2012., kada je raspisana i tjeralica. MUP-u je za raspisivanje tjeralice trebalo osam godina, i to unatoč činjenici da su nalog za tjeralicom dala čak dva različita istražna suca. Cijelo to vrijeme Arsić je živio u BiH, odakle je nestao neposredno prije raspisivanja tjeralice. Prema neslužbenim informacijama, novi dom pronašao je u Azerbajdžanu. Vrhovni sud našao je nekoliko olakotnih okolnosti za Arsića koji je, prema vlastitom svjedočenju, sudjelovao i u napadu na policajce u Borovu Selu. Prema mišljenju Vrhovnog suda, Arsić je tijekom ispitivanja pred bivšim Vojnim sudom u Banjoj Luci priznao zlodjelo, te je prijavio događaj zapovjednicima zajedno sa suborcem Nebojšom Marinkovićem. Nakon zlodjela je, kaže Vrhovni sud, iskazao kajanje, “pa se ne može tvrditi da je lišen svakog oblika suosjećanja prema nezaštićenom civilnom stanovništvu”. Dokaz za te tvrdnje Vrhovnog suda trebao bi biti u iskazu koji je javno dostupan. U tom iskazu, Arsić je ustvrdio kako je Matu i Mariju Bačić ubio u - samoobrani. Ustvrdio je da je Bačić bio naoružan, da je u kući vidio kumulativnu minu, te da je nesretni čovjek čak povukao pištolj na njega. Negirao je da je u kuću bacio bombu, odnosno - pokušao je lagati o svakom detalju zločina. Prema svjedočenju Marinkovića, pokazalo se da je Arsić upao u zaselak samo s namjerom da zlostavlja 15-ak civila. Prvo je zapovjedio da mu ispeku meso i daju vino, a kada se najeo i napio, postrojio ih je uza zid i tražio da pjevaju četničke pjesme. Kako su ljudi bili sleđeni od straha, i nisu mogli pjevati, pucao im je oko glave, a na koncu je u kuću ubacio bombu koja je ubila Mariju Bačić. Iz kuće je ranjen ispuzao Mate Bačić kojem je Arsić ispalio metak u čelo. Arsićev su iskaz tužitelji u “SAO Krajini” ocijenili kao neistinit, te su uskoro podigli optužnicu. Istražnog suca koji ga je tada ispitivao zanimalo je kako je mogao biti siguran da vidi kumulativnu minu u kući. “Gospodine. Ja sam bio među prvima u napadu na Borovo Selo i ako ja nisam naučio šta je to kumulativna mina, onda ne znam tko je to mogao naučiti” – odgovorio je Arsić na pitanje - naravno, pun kajanja i “suosjećanja za nezaštićeno civilno stanovništvo”. Marijo Kavain Izvorni članak pogledajte OVDJE
#suđenje #ratni zločin #likvidacija #smanjenje kazne #arkanovac #Miljevački plato #kajanje

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.