MATICA HRVATSKA: Tribina o Golom otoku, gosti Hasanbegović i pater Nodilo

U Matici hrvatskoj (Matičina 2, Zagreb) 10. svibnja 2018. u 18 sati održat će se tribina Goli otok – Tito i Staljin 1948.-2018., kao dio projekta povijesno-politološkog kampa na Golom otoku. Cilj tribine je i dalje govoriti i podizati svijest mladih o tom mjestu, o problemima totalitarnih sustava i ideologija, kao i progovaranje i osvjetljavanje njihovih tragova danas. Predavači i sugovornici su Zlatko Hasanbegović i pater Petar Nodilo. Goli otok je zloglasni logor na istoimenim otoku za jugoslavenske političke zatvorenike osnovan 1949. godine po nalogu rukovodstva Komunističke partije i države. Izabran je zbog nenaseljenosti i nemogućnosti bijega. U početku su u logor  slani uglavnom komunisti osumnjičeni za sklonost da surađuju sa Sovjetskim Savezom nakon sukoba Staljina i Tita 1948. godine, to jest, kako se tada govorilo, “za suradnju s Informbiroom”. Civili su na “preodgoj” u pravilu slani bez suđenja, administrativnom odlukom, dok se vojnim osobama sudilo na insceniranim procesima na kojima su osuđivani na najmanje tri, pa sve do dvadeset godina strogog zatvora. Tretman koji su jugoslavenski komunisti organizirali svojim partijskim kolegama i suborcima 1940-ih i 1950-ih godina bio je ne samo brutalan, nego i moralno degradirajući. Prvi logoraši stigli su na otok, točnije bili izbačeni iz broda na stijene jer nije bilo pristaništa, 9. srpnja 1949., ukupno oko 1200 ljudi. Prema procjenama – komunističke vlasti su poduzele mjere da se oteža utvrđivanje točnih podataka – na Golom otoku je bilo između 16 i 32 tisuće logoraša, od kojih je umrlo između 400 i 4000. Na Golom otoku bio je logor za muške, dok se na Svetom Grguru nalazio logor za ženske zatočenike. Najodgovorniji za formiranje političkog logora “Goli otok” bili su zapovjednik UDBE za Hrvatsku, general Stevo Krajačić te Edvard Kardelj  Jedan od zapovjednika logora bio je i narodni heroj Jugoslavije Ante Raštegorac. Većina je zatočenika otpuštena s Golog otoka 1955. godine, nakon što su se u Beogradu sastali i pomirili Tito i Staljinov nasljednik Nikita Hruščov. Iako se Golom otoku u većini govori kao robijašima Inforbirao, ondje su robijali i brojni hrvatski nacionalisti, od Vice Vukojevića do  Filipa Bagića. Bagić je u montiranom političkom procesu 1984. godine osuđen na 14 godina robije i jedan je od rijetkih poltičkih zatvorenika koji je uspio pobjeći s Golog otoka. Kaznionica je na Golom otoku djelovala i nakon toga,  ukinuta je 1986. godine. Biografija dr. Zlatka Hasanbegovića javnosti je poznata, a u nastavku ukratko predstavljamo drugog govornika patera Petra Nodila. Pater Petar Nodilo rođen je kao drugi od trojice sinova, 1975. godine na otoku Mljetu, u Babinom Polju.  Majka, Vjera, je medicinska sestra, a otac Nikola pomorac. Petar je prve razrede osnovne škole završio na Mljetu, a kasnije razrede i srednju Pomorsku školu u Dubrovniku. Nekoliko je godina radio na brodu kao konobar. U isusovački novicijat u Splitu ušao je 2006. godine. Nakon dvije godine novicijata, dovršio je u Zagrebu svoje filozofske i teološke studije. Od 2010. godine nalazi se na specijalizaciji iz teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu. Od 2014. godine kapelan u poznatoj isusovačkoj župi u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. Kardinal Josip Bozanić zaredio ga je za svećenika  u lipnja 2014. u Zagrebačkoj katedrali, a Mladu misu služio je 20. srpnja 2014. u crkvi Uznesenja blažene Djevice Marije, župa Goveđari na otoku Mljetu. Maxportal je u posjedu dokumentacije svih zatvorenika koji su prošli kroz Goli otok (njih 16.000) , pripremamo ga za objavu i nadamo se da će biti objavljen početkom tjedna.