Mirovine od 1. travnja rastu za 2,24 posto. Povećanje je, međutim, odavno pojela – inflacija

Riječ je o povećanju, odnosno usklađivanju mirovina na koje umirovljenici imaju pravo dva puta godišnje, od 1. siječnja i 1. srpnja, a ovisi o stopi promjene prosječne bruto plaće i stopi promjene potrošačkih cijena, odnosno inflacije.

Stopa usklađivanja mirovine od 2,4 posto znači da će prosječna mirovina iznositi 2.967 kuna, koliko iznosi bez međunarodnih ugovora, rasti za oko 66 kuna, a da će na primjer umirovljenici koji dobivaju četiri tisuće kuna mirovine dobiti povećanje od oko 90 kuna. Građani kojima je hrvatska dio mirovine 2.647 kuna, koliko je i prosječna mirovina s međunarodnim ugovorima, dobit će povećanje od 60 kuna. S druge strane, bivši saborski zastupnici, članovi vlade ili ustavni suci imaju prosječnu mirovinu veću od deset i pol tisuća kuna, pa će oni dobiti povećanje od oko 235 kuna, što je tri i pol puta više nego iznos koji će uskladiti donijeti prosječnom umirovljeniku.

Rast cijena

Stopa usklađivanja mirovina od početka ove godine ovisi o tome kako su rasle bruto plaće i inflacija u drugom polugodištu 2021. godine u odnosu na prvo polugodište te iste godine. Bruto plaće rasle su, podaci su Državnog zavoda za statistiku, po stopi od 1,4 posto, a stopa promjene potrošačkih cijena u drugom polugodištu u odnosu na prvo bila je 2,6 posto.

Ne, koliko će pojedini parametar utjecati na konačni rast mirovina ovisi o tome je li stopa inflacije bila 50 posto ukupnog broja ili je veća ili manja od njega. Kako je u ovom slučaju stopa inflacije iznosila više od 50 posto zbroja stopa, onda je ona dominantna u izračunu stope indeksacije, odnosno jače utječe na povećanje mirovine. U tom slučaju stopa usklađivanja dobiva se tako što se zbroji 70 posto stope inflacije u drugom polugodištu i 30 posto stope promjene bruto plaćanja. U konačnici to znači rast mirovina od 1. siječnja za 2,24 posto, ali i to da je umirovljenicima snažna inflacija u drugom dijelu godine već »pojela« taj rast, jednako kao što je »pojela« rast plaća.

Zbog toga su umirovljeničke udruge sve glasnije u zahtjevima da se promijeni način usklađivanja, odnosno da se zbog sve većeg rasta inflacije mirovine usklađuju kvartalno, a ne polugodišnje, kako bi ipak uspjelo koliko toliko uhvatiti ritam s inflacijom koja će sigurno nastaviti rasti visokim stopama u prvom polugodištu 2022. godine, a usklađivanje na osnovi te inflacije umirovljenici će početi dobivati ​​tek od kolovoza.

DZS je jučer objavio i da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prosincu bila 7.280 kuna, što znači da prosječna mirovina koju građani dobivaju prema općem mirovinskom osiguranju, iu koju je uključen i dio koji dobiva prema međunarodnim ugovorima, i dalje ostaje na oko 37 posto prosječene plaće, dok oni koji primaju mirovinu samo iz Hrvatske, u prosjeku dobivaju mirovinu koja je nešto veća od 41 posto prosječne neto plaće iz prosinca.

Obiteljske mirovine

Vlada je značajnije povećanje mirovina, mimo usklađivanja, najavila od početka sljedeće godine rastom najnižih i obiteljskih mirovina, na što se obvezala i Nacionalnom planu oporavke i otpornosti. Iako se zakonima kojima bi trebalo donijeti te izmjene još radi, u prvim najavama Vlade procijenili su da bi se obiteljski mirovinci povećali za 13 posto, dok će se najniže mirovine od 1. siječnja sljedeće godine, mimo usklađivanja koje će se dogoditi i tada , povećati za 1,5 posto.

Kad su u pitanju korisnici obiteljskih mirovina, njih je bez međunarodnog dijela mirovine oko 182 tisuće i imaju prosječnu mirovinu od 2.404 kune te bi im prosječno povećanje od 13 posto u sljedećoj godini donijelo rast veći od 300 kuna. Dok se to ne dogodi, u prosjeku će od 1. siječnja ove godine nakon usklađivanja dobiti oko 54 kune veću mirovinu.

Najniže mirovine veće za 43 kune

Korisnici najniže mirovine na kraju prošle godine bili su 236 tisuća bez međunarodnih ugovora, te još dodatnih deset tisuća s međunarodnim ugovorima. Riječ je o ljudima koji imaju pravo na najnižu mirovinu prema svojim godinama staža, jer bi im ona na osnovi uplata doprinosa bila niža od tog garantiranog iznosa. Ta mirovina za 15 godina staža iznosi 1.072 kune, za 30 godina staža 2.145 kuna, a za 40 godina staža 2.861 kunu. U prosjeku umirovljenika koji imaju pravo na najnižu mirovinu dobivaju mjesečno 1.958 kuna, ako primaju samo mirovinu iz Hrvatske, a to znači da će u prosjeku njihova mirovina porasti od 1. siječnja za nešto više od 43 kune.