Vijesti Najčitanije

‘MLADI’ PRIJAVILI BRANITELJA BEZ NOGE ZA GOVOR MRŽNJE! Da su ovo znali o Anti, nikada to ne bi učinili…

‘MLADI’ PRIJAVILI BRANITELJA BEZ NOGE ZA GOVOR MRŽNJE! Da su ovo znali o Anti, nikada to ne bi učinili…
Inicijativa mladih za ljudska prava podnijela je kaznenu prijavu nadležnom Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv Ante Čarapovića iz Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Maksimir za počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Čarapović je, naime, pri podizanju kaznene prijave zbog ratnog zločina protiv Nedjeljka Vorkapića, bivšeg časnika tzv. srpske vojske krajine (SVK) i Dragutina Ćelapa, vijećnika SDSS-a u Topuskom, izjavio sljedeće: “Osim naše moralne i zakonske obaveze, na kaznene prijave odlučili smo se da bismo poslali poruku Miloradu Pupovcu kako je danas biti Srbin u Hrvatskoj. Ubijate, masakrirate, palite i izvršavate agresiju na državu, a danas uživate sve blagodati te države kao vijećnici i zastupnici na teret hrvatskih poreznih obveznika. Smatramo da tome mora doći kraj, na DORH-u je da odradi svoj dio posla.” Inicijativa mladih za ljudska prava tu je izjavu okarakterizirala kao govor mržnje te od predsjednice i premijera RH zahtijeva adekvatnu reakciju, no čini se da pritom uopće nisu involvirani u priču predsjednika HVIDRA-e Maksimir Ante Čarapovića, o kojoj portal Dnevno piše već danima. Zašto je Čarapović dao ovakvu izjavu? Bez želje za ublažavanjem izrečenog ili pokušajem pravdanja Ante Čarapovića, isključivo s ciljem valjanog informiranja javnosti o cijelom slučaju, donosimo informacije koje će na riječi predsjednika HVIDRA-e Maksimir baciti sasvim novo svjetlo. Čarapović je, naime, s veseljem primio vijest da se ljudi koji su počinili ratni zločin, a koji su u Hrvatskoj politički aktivni, polako medijski razotkrivaju i prijavljuju DORH-u. Za ovoga stopostotnog ratnog invalida to je osobito važno upravo zbog njegova slučaja i okolnosti pod kojima je nastradao. Čarapović je imao tu nesreću da se 15. srpnja 1991. godine kao branitelj nađe u oklopnom transporteru 2. brigade Zbora narodne garde koji je pogođen ručnim bacačem. Tada je ranjeno pet hrvatskih branitelja, a Ante Čarapović je ostao bez noge. Tko je pogodio vozilo u kojem je nastradao predsjednik HVIDRA-e Maksimir? Hrvatskog branitelja Antu Čarapovića ručnim bacačem pogodio je Milan Sokolović,koji se u napad na Hrvatsku priključio kao “nišandžija ručnog bacača”, a umro je prije 7, 8 godina u Hrvatskoj. O tome postoji i pisani trag. Točnije, dokument u kojem je Sokolović pohvaljen za uništavanje hrvatskog oklopnog transportera, pri čemu je teško ranjen Ante Čarapović: “U borbenim aktivnostima uvijek se nalazio na prvoj liniji. Posebno se istaknuo prilikom napada ustaških snaga na selo Poljane i pokušaj njihova proboja prema Petrovoj Gori kada je 15. 7. 1991. iz ručnog bacača uništio neprijateljski oklopni transporter”, stoji u dokumentu koji prilažemo. Sasvim je jasno da je Čarapović svojom izjavom ukazao samo na problem aboliranih pojedinaca koji su u Domovinskom ratu počinili ratni zločin, a zatim u Hrvatskoj nastavili neometano živjeti, uživajući pritom u blagodatima mirovina. Također je sasvim jasno kako izjavom koja je okarakterizirana kao poziv na mržnju, Čarapović ni u jednom trenutku nije prozvao pripadnike srpske nacionalne manjine, no Inicijativu mladih za ljudska prava to nije spriječilo da ga kazneno prijave, iako je predsjednik HVIDRA-e spornu izjavu dao u trenutku dizanja prijave protiv Dragutina Ćelapa. Podsjetimo, riječ je o vijećniku SDSS-a koji je 2003. bio kandidat za Sabor, a koji je kao srpski snajperist pohvaljen za ubojstvo trojice hrvatskih branitelja. Autor: Snježana Vučković/Dnevno.hr
#ratni vojni invalid #kaznena prijava #Inicijativa mladih za ljudska prava #HVIDR-a Maksimir #Ante Čarapovića

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.