Vijesti Najčitanije

N. Piskač: 105 režimskih ruku postaje realnom opasnošću

N. Piskač: 105 režimskih ruku postaje realnom opasnošću

Režim je demonstrirao dvotrećinsku većinu u Saboru

Sabor je prošli tjedan skupio 105 ruku u jedan blok. Okupile su se kako bi obranile poredak od narodnih neprijatelja, koji traže narodni referendum za ukinuće režimu mile Istanbulske konvencije i još dražega mu postojećega izbornog zakonodavstva. Kad se bratske ruke slože, sve se može. U tome i jest poanta dvotrećinske većine. Svaki lojalan državljanin vidjet će u tom broju ozbiljnu opasnost za budućnost. Što ako se 105 režimskih ruku složi i odluči, primjerice, skrojiti Ustav, temelje države ili demokracije po mjeri svojih rukava?

Što ako nasrnu i na Tuđmanovu tvrđavu?

Dvotrećinski prag iznosi 101 zastupnik. Stoga je ovih 105 demonstracija sile s kojom se težnje hrvatskoga naroda ni u kom pogledu ne poklapaju. Taj je hrvatski narod baš na referendumu odlučio sam o svojoj sudbini iako je bio izdan i izručen, razoružan i onemogućen u obrani od agresora. No, tad se na političkoj sceni imao na koga osloniti. Danas nema. Tko to želi da hrvatski narod ne odlučuje o svojoj sudbini? Koji to rigorozi smatraju da netko drugi, mimo hrvatskoga naroda treba odlučiti o njegovoj sudbini? U razdoblju od prvoga referenduma o državnoj samostalnosti, pa do prošlotjednoga ukinuća referenduma ojačale su protunarodne snage. U Saboru se to nedvojbeno očitovalo. Stoga bi trebalo s osobitom pozornošću pratiti što će se, ne samo u Saboru događati do kraja ovoga mandata. Tih 105 ruku može promijeniti Ustav, pa i „Tuđmanovu tvrđavu“. Onaj članak kojim je zapriječena rejugoslavenizacija u bilo kom obliku. Ustavni članak koji najodlučnije brani rezultat prvoga referenduma, poslije kojega smo se obranili, oslobodili i pomislili da je domovinski posao zauvijek riješen. Krajem studenoga 2009. Zoran Pusić Saboru je već dao predstavku u kojoj je tražio ukinuće Tuđmanove tvrđave! K tomu, tijekom procesa detuđmanizacije i eurointegracija Tuđmanova tvrđava nekoliko je puta već zaobiđena! Saborska većina od 105 zastupnika pojavila se u trenutku kad su jugoslavenske snage u premrežile društvo i državu. U trenutku kad šef Europskoga parlamenta, Talijan, pokazuje aspiracije na Istru i Dalmaciju. U trenutku kad Srbija neprestano provocira Hrvatsku i optužuje ju za „pogrom Srba“. U trenutku kad Papa odgađa proglasiti Stepinca svecem. U trenutku kad nemamo borbeno zrakoplovstvo, dokraja kompletiranu protuzračnu obranu i mornaricu. U trenutku kad Hrvati masovno odlaze iz Hrvatske.

Dvije inačice razvoja situacije

Već je u povijesti viđeno što se događa s Hrvatskom kad se srbijanske i talijanske ruke slože, a u političkom Zagrebu istodobno vlada više-manje jugoslavenska bulumenta, kao suprotnost težnje hrvatskoga naroda. Jugoslavenska i utoliko što, kao izlaz iz situacije u koju je dovela državu i narod, mogu (ne bi bilo prvi put) servirati jugoslavensko udruživanje sa „slobodnim tržištem“ od dvadeset „milijona“ slobodnih „jugoslavena“, pod okriljem EU. Tako bi Beograd opet postao – hrvatsko rješenje, sada ne preko Versaillesa ili Jalte, već via Bruxelles. To bi se uklopilo u koncept EU s više brzina i u „hrvatski strateški cilj“ onih 105 ruku o ulasku Srbije u EU. S druge strane kad bi se 105 zastupničkih ruku složilo da će zajedničkim snagama, bez tupavoga strančarenja i podilaženja eurobirokraciji, krenuti u gospodarski, duhovni, demografski, sigurnosni i prosperitetni oporavak države, društva i naroda, moguće bi opravdali neformalnu, ali objektivno prisutnu veliku koaliciju. No, to je teško očekivati, jer je primarna funkcija režimlija osigurati razmnožavanje i razvitak režima. Istina, i prvu, jugoslavensku inačicu razvoja događaja ne treba očekivati baš u ovom trenutku, budući da su za njezinu realizaciju potrebna veća gibanja u Europi. Razlika je između prve i druge inačice u tomu što se na rehabilitaciji politike i oporavku države ne radi, dok se na stvaranju preduvjeta za uspješnu rejugoslavenizaciju udarnički radi posljednjih osamnaest godina. Što se rejugoslavenizacije tiče, Hrvatska je nekoliko koraka ispred Europe. Ni Bruxselles ne može vjerovati da ga je preteklo stanje u Hrvatskoj. Prema tomu i prema stanju naše oporbe i naše Europe, do daljnjega smo, čini se ne za dugo - jer stvari se odvijaju nikad bržim koracima, osuđeni na status quo u režiji režimski skrojene svakodnevne glupe perspektive i oporbenih kazališta lutaka. Nenad Piskač / HKV
#Nenad Piskač

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.