Vijesti Najčitanije

N. Piskač: Bilješka uz krivotvorene dane hrvatske države i revolucije koja teče

N. Piskač: Bilješka uz krivotvorene dane hrvatske države i revolucije koja teče

Ča, kaj, što – gdje smo mi to?

Najbolja mi je fora čestitka Dana državnosti krajem lipnja. Dobih jednu i iz inozemstva, na kojoj sam zahvalio s popratnom interpretativnom izjavom o privremenosti toga nadnevka. Dan hrvatske države slavim 30. svibnja. I tak bu bilo do smrti. Čini se i poslije. Takvu stvar, koja zadire u eshatološke dimenzije, moram zabilježiti bilješkom, pa i obrazložiti, sažeto, po stoti put, budući da mi je stalo do toga gdje su i kako su ča, kaj, što – ako jesmo. S obzirom na maestralno odigranu i vođenu tekmu protiv Argentine (3:0 za naše), izgleda, naime, kako još jesmo prije no što, ne daj Bože, zaključimo kako više nismo negoli jesmo. Bilješka se može čitati i kao čestitka u povodu dva falsifikata, krivotvoreni dan državnosti i izmišljeni dan antifašističke borbe za crveno-velikosrpski fašizam jugoslavenskoga tipa.

Muke po odnarođenome poretku

Uspostavljeni poredak nametnute pravno nepostojeće građanske države, nametnute postojeće duboke države i nametnutoga terora manjina nad većinom treba pobijediti, kao i lažne dane državnosti i „antifašističke borbe“. Demokratski, dakle, po-bije-di-ti i osvojiti vlast. Pitanje pobjede ima samo jednu dvojbu: Ima li u hrvatskome narodu, domovinskoj i iseljenoj Hrvatskoj volje, hrabrosti, znanja i snage za taj pothvat. I elementarne mudrosti. Ako ima, vrijedi se boriti odozdo prema gore. Ako nema, valja to stanje jasno osvijestiti. Doista, stanje države, nacije i društva zahtijeva pokret širokih dimenzija, onakav kakav smo upriličili početkom devedesetih. Znam, znam, nemamo novoga Franceka na vidiku, pa ću se na to pitanje vratiti pri kraju bilješke/čestitke. Poredak je uspostavio monolit vlastite nedodirljivosti s bezbroj osigurača raspoređenih od lokalnih do najviših razina. Sve do političkoga suda u ime Ustava. Poredak je izbornim zakonodavstvom uspostavio vlastitu reprodukciju. Poredak se, kao i svaki debelokožac, dakako, pravi blesav kad uvjerava da bez njega Hrvatska ne može biti stabilnom, a nestabilna upravo zbog njega. Poredak je u svojoj srži totalitaran. On „voli samo sebe, svog jedinog sebe“, kako to uvjerljivo pjeva Psihomodopop, nakon što je početkom devedesetih cijeli band kriknuo „Hrvatska mora pobijediti“. Pobjedu je prekrio egoizam poretka epskih razmjera. Poredak je rastočio vrijednosti. Primjerice, solidarnost, bez nje tijekom srbijanske agresije ne bi bilo moguće braniti i osloboditi te uspostaviti demokratsku i nacionalnu državu. Zatim povjerenje. Danas, a kako i bi?!, nitko nikome ne vjeruje. Osobito državnim ustanovama i strankama. Iseljavanje je izraz nepovjerenja u poredak. Umjesto vrjednota režim servira „antifašizam“ kao jednu, jedinu i jedinstvenu vrijednost. Poredak je rehabilitirao protuhrvatske ideologije dvadesetoga stoljeća. Velikosrpsku i jugokomunističku. Poredak je stvorio svoje klijentelističko izborno tijelo. Zbog toga je reforma državne uprave i pravosuđa pusti sanak.

Borba zahtijeva opći, nacionalni, pokret

Za totalno dugoročno pokoravanje države, društva i nacije (svake osobe), poredak je uveo i treću ideologiju – rodnu (s interpretativnom izjavom čak!). Hrvatski narod u mreži triju ideologija kojima upravlja ista interesna kasta pod različitim egidama i agendama, ne može opstati. Hoće li se osoviti i suprotstaviti, nemam pojma. Hrvatski narod unutar RH mora pružiti otpor ovdje i sada. Time bi pomogao i Hrvatima u Bosni i Hercegovini i nacionalnim manjinama u svijetu i cjelokupnom izvandomovinstvu. Kako sada stvari stoje nama u najkratkoročnijoj inačici jedino može pomoći nogometna reprezentacija. Protiv nje se u RH vodi specijalni i klasični antifašistički rat još od 1998. zbog ondašnjega uspjeha suprotiva ciljevima navedenih ideologija. Budući da već skoro dva desetljeća nema političke snage koja se zna i hoće suprotstaviti podivljalim ugrozama, hrvatski narod se iseljava, gubi ljudsku supstancu, prazni teritorije, gubi ekonomsku snagu, kulturalni identitet i moralni integritet. Ako želi izaći iz postkomunističkoga kruga jugokomunističkih, velikosrpskih i globalističkih zamki, mora pronaći političku volju, znanje, hrabrost i snagu za borbu u cilju vlastitoga opstanka. Borba pretpostavlja novu političku snagu. Stare mješine su šuplje. Borba uključuje razbijanje monolita poretka i njegovih osigurača i dekonstrukciju totalitarnih namjera. Borba uključuje rehabilitaciju vrjednota na kojima počiva hrvatski narod i njegova država. Borba uključuje radikalni i definitivni raskid s mitovima velikosrpske, jugokomunističke i rodne ideologije. Borba zahtijeva opći, nacionalni, pokret.

U potrazi za voljom, hrabrošću, znanjem i snagom „naroda nade“

Borba o kojoj je riječ, u idealnoj inačici, isključuje profesionalne trbuhozborce, kipočastitele, černiložderilce, judeke, yudeke, ništkorisne svenazočnosti, nasljedne sisavce proračuna i ostale parazite na grbači hrvatskoga naroda. Borba isključuje „velike Hrvate“, prodavače magle, zaljubljenike u se (na se i podase), prazne puškice, političku bižuteriju, oči željne napojnice i sposobne nesposobnjakoviće. E, tu sad dolazi pitanje nedostatka Franceka iz prvoga pasusa s kojim se godinama gombam. Borba ne uključuje pasivno čekanje „hrvatskoga Orbana“. Ona mora stvoriti vođu. Tako se ponaša ozbiljan politički narod. Ili nije politički, već samo narod u izumiranju. Narod bez nade. Politički narod koji se ponaša nepolitički, što je to negoli porobljeni narod? Nešto poput stada bez pastira koje izloženo divljim zvijerima tumara u potrazi za ispašom i vodom. Stado, koje u tom tumaranju slavi izmišljeni dan komunistički borbe kao temelj krivotvorenoga dana državnosti. I to baš 22. lipnja, kad su zbog raskida vojnoga pakta Staljina i Hitlera godine 1941. zbunjeni komunisti u „šumi Brezovica“, pokušali shvatiti što im se zapravo dogodilo. Nadnevak 22. lipnja ima „historijski značaj“ za prepucavanja unutar sastavnica Komunističke partije Jugoslavije. Ali za hrvatski narod i njegovu državu predstavlja pogodak u povijesno ništa. Nagradno je pitanje, ponavljam sam sebi, ima li volje, hrabrosti, znanja i snage za promjenu poretka? Ili smo totalno pregaženi i pokoreni bivši „narod nade“? Nenad Piskač / HKV
#Nenad Piskač

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.