Vijesti Najčitanije
Na današnji dan prije 25 godina započela je VRO Maslenica
Prije 25 godina, 22. siječnja 1993. točno u 6 sati hrvatska vojska krenula je u vojno-redarstvenu operaciju kodnog naziva "Gusar", svima danas poznatiju kao akcija Maslenica.
Iako su mnogi sumnjali u spremnost naše vojske za ovakvu akciju, 72 sata kasnije rezultati su govorili sami za sebe.
Oslobođeno je 15-ak sela u zadarskom zaleđu i bitne strateške točke, kao što su Masleničko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik te su ponovno kopneno spojeni sjever i jug Hrvatske. Akcija je značila prekretnicu u Domovinskom ratu jer je hrvatska vojska pokazala volju, moć i organizaciju.
Po prvi put u ovoj akciji sudjelovale su sve grane oružanih snaga - zrakoplovstvo, mornarica i kopnena vojska.
Cijela operacija, koju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, napravljena je u potpunoj tajnosti, a u tu su svrhu neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području.
"Operaciju smo izveli u dvije etape, dok treća etapa nije realizirana zbog intervencije iz svijeta, pa čak i ozbiljnih prijetnji... Početni odnos snaga, s kojim smo krenuli u prvu etapu, bio je otprilike po tri i pol tisuće ljudi na objema stranama. U drugoj etapi operacije neprijateljske snage su narasle na gotovo osam tisuća ljudi...
Naše su snage na širokoj fronti u tom trenutku bile neukopane i neorganizirane za obranu, s rijetko zaposjednutom linijom. To je bio najopasniji trenutak cijele operacije. Po odnosu snaga, mogli su nas razbiti, ući u Zadar i pretvoriti operaciju "Maslenica" od velike hrvatske pobjede u veliki hrvatski poraz", riječi su generala Bobetka.
Napad vojno-redarstvenih snaga potpuno je zatekao i iznenadio neprijatelja. U samoj akciji poginulo je 27 hrvatskih branitelja, a nakon nje, idućih je 6 mjeseci braneći osvojeni teritorij, život na krvavom masleničkom bojištu položilo 127 branitelja.
No, pobunjeni Srbi nisu se mogli pomiriti s gubicima - dovodili su svježe snage iz Srbije i BiH te provocirali novim napadima. Nisu uspjeli - prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman postavio je temeljni kamen za novi Maslenički most, a od srpnja se prometovalo pontonskim.
"Uspostavili smo suverenitet nad jednim dijelom otrgnute hrvatske zemlje. Time smo potvrdili da je hrvatski narod odlučan da uspostavi svoj suverenitet nad čitavim teritorijem svoje domovine."
"Akcija Maslenica je bila jako važna operacija oružanih snaga. Udaljili smo neposrednu opasnost od Zadra i svih naselja duž obale sve do Šibenika. Spojili smo sjever i jug Hrvatske i to je bio početak kraja agresije", kazao je general Ante Gotovina.
Tijekom i nakon operacije Maslenica između 22. siječnja i 31. ožujka 1993. poginulo je 127 hrvatskih branitelja. Najveće gubitke doživjela je 3. Gardijska brigada "Kune" koja je u ključnoj obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 svoja pripadnika.
Njima u spomen brojna izaslanstva danas su u Zadru, kako bi im odala počast. Na središnjoj svečanosti bit će i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, te izaslanici premijera i predsjednika Sabora.
Napad vojno-redarstvenih snaga potpuno je zatekao i iznenadio neprijatelja. U samoj akciji poginulo je 27 hrvatskih branitelja, a nakon nje, idućih je 6 mjeseci braneći osvojeni teritorij, život na krvavom masleničkom bojištu položilo 127 branitelja.
No, pobunjeni Srbi nisu se mogli pomiriti s gubicima - dovodili su svježe snage iz Srbije i BiH te provocirali novim napadima. Nisu uspjeli - prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman postavio je temeljni kamen za novi Maslenički most, a od srpnja se prometovalo pontonskim.
"Uspostavili smo suverenitet nad jednim dijelom otrgnute hrvatske zemlje. Time smo potvrdili da je hrvatski narod odlučan da uspostavi svoj suverenitet nad čitavim teritorijem svoje domovine."
"Akcija Maslenica je bila jako važna operacija oružanih snaga. Udaljili smo neposrednu opasnost od Zadra i svih naselja duž obale sve do Šibenika. Spojili smo sjever i jug Hrvatske i to je bio početak kraja agresije", kazao je general Ante Gotovina.
Tijekom i nakon operacije Maslenica između 22. siječnja i 31. ožujka 1993. poginulo je 127 hrvatskih branitelja. Najveće gubitke doživjela je 3. Gardijska brigada "Kune" koja je u ključnoj obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 svoja pripadnika.
Njima u spomen brojna izaslanstva danas su u Zadru, kako bi im odala počast. Na središnjoj svečanosti bit će i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, te izaslanici premijera i predsjednika Sabora.
