Napali zakon: 'Ne možete biti policajac nakon 3 godine škole'

Oporba i vladajući napali su u saboru novi zakon o policiji. Kažu da on degradira struku te da policajci zaslužuju bolje Male plaće i loši uvjeti rada policajaca, ali i slab interes za tom službom problemi su koje Zakon o policiji ne rješava, upozorila je oporba kritizirajući zakon koji je u saborskoj proceduri u prvom čitanju. Odredbu prema kojoj policajci mogu imati i trogodišnju školu smatraju degradacijom struke, a smeta im i prijedlog da predstavnici MUP-a budu članovi Povjerenstva za pritužbe. Državni tajnik Žarko Katić kazao je kako će do drugog čitanja propisati da se dva predstavnika ministarstva u povjerenstvu imaju samo savjetodavnu ulogu. - Prijedlog da se u policiju prime ljudi sa završenom trogodišnjom školom je korak unazad kad je riječ o stručnosti policije. Policajci bi kompetencijom trebali konkurirati kolegama u Europskoj uniji, a ovim prijedlogom se struka omalovažava i degradira. To se ne može pravdati smanjenjem interesa za policijskim poslom - kazao je Ranko Ostojić (SDP). Naveo je kako ovaj prijedlog nije u skladu s europskim standardima, a ovime će im se unaprijed onemogućiti napredovanje. Dragana Jeckov (SDSS) smatra da tu odredbu treba preispitati jer u današnje vrijeme treba voditi računa o ugledu i kvaliteti kadra koji bi se u budućnosti primao u policijsku službu. Smatra i da u zakonu izrijekom treba biti propisana apsolutna zapreka za prijem u policiju ako postoji pravomoćna presuda za kaznena, ali i prekršajna djela iz obiteljskog nasilja. - Prekršaji iz područja nasilja u obitelji nikako se ne bi smjeli zaobići posebice prilikom prijema u policijsku službu i nikako ne bi smjeli biti manje značajni, odnosno kvalificirani kao manje opasni od prekršaja protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja, kao što je, npr. tučnjava ili svađa na javnome mjestu. Treba zastupati politiku nulte stope tolerancije na nasilje prema ženama i u obitelji - predlaže Jeckov. Upozorila je i na trend smanjenja udjela zaposlenih pripadnika srpske zajednice u MUP-u navodeći da je u posljednjih deset godina taj postotak pao s 3,13 na 2,5 posto. Navela je kako je značajno smanjenje zabilježeno u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, bez obzira na posebne odredbe ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Stjepan Čuraj (HNS) stava je da se trogodišnjim školovanjem kao uvjetom za prijam u službu, umjesto na kvaliteti i materijalnom statutu policajaca, stavlja naglasak na kvantiteti. - Veći su prioritet da im se povećaju plaće nego njihov broj. Sad je 4200 kuna osnovna plaća, a 6000 kuna prosječna plaća - poručio je zastupnik Čuraj. Vesna Pusić (GLAS) također smatra da je potrebno zadržati kriterij o četverogodišnjem školovanju za prijam u policiju. - Promoviranje kriterija izvrsnosti, boljeg obrazovanja, daljnjeg obrazovanja pridonosi ne samo kvalitetnijem obrazovanju policajaca, nego pridonosi i njihovu autoritetu, činjenici da ih ljudi gledaju s više uvažavanja i respekta - navela je Pusić. Smatra i da se položaj žena u policiji regulira na diskriminatorni način. Krešo Beljak (HSS) zapitao se čemu uopće ove izmjene zakona. - Opet kadroviranje! Umjesto da se radi na depolitizaciji policije, mi radimo na novoj politizaciji. I opet miješamo politiku u struku - ustvrdio je. Beljak navodi da policija mora biti stup društva, zaštitnik ustavnog poretka i zakona u svakoj normalnoj državi. Napominje kako i policajci ubrzano spremaju kofere, daju ostavke te odlaze u inozemstvo na bolje plaćene, a često i lošije poslove. - Policajac je kod nas nisko plaćen i država mu je oduzela autoritet. To je negativna selekcija kadrova. Policajcima plaća nije dostatna za mjesečni smještaj - smatra Beljak i ističe kako bi plaće policajaca trebale biti najmanje 10 tisuća kuna. Državni tajnik Katić na kritike oporbe uzvratio je stavom da je trogodišnja škola dovoljno dobra, jer kandidati prolaze rigorozne testove i provjere. Slaže se da treba povećati plaće i poboljšati uvjete rada policajaca istaknuvši kako je to na visokoj listi prioriteta Vlade. Zastupnici su pozdravili uvođenje naknada za stanovanje na koju će pravo imati policajci raspoređeni u mjesto rada udaljeno više od 100 kilometara od mjesta prebivališta, koji nemaju riješeno stambeno pitanje i ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza. Ovo će pravo ostvarivati i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu, drugom otoku ili obratno, bez obzira na udaljenost. Procjena je da bi pravo na naknadu imalo do 1500 policijskih službenika, a projekcije su da ti troškovi godišnje iznose 32,4 milijuna kuna. No zastupnici su svjesni da tisuću kuna naknade nije dovoljno za smještaj u turističkim mjestima tijekom turističke sezone. - Za te policajce trebalo bi s lokalnom samoupravom i Ministarstvom državne imovine utvrditi ima li stambenih prostora koji su jeftiniji da ti ljudi u njima mogu živjeti - predložio je Miro Bulj (Most). Oporba je kritizirala odredbu koja omogućuje premještanje policijskih službenika po potrebi službe, pa i na nižerangirano mjesto, neovisno o policijskom zvanju, kao “političko kadroviranje”. - Zakon ide za time da se što više policajaca učlani u HDZ, jer vrlo jasno propisuje da se nekoga može premjestiti po potrebi službe, a ne po sposobnosti i znanju - ustvrdio je Mirando Mrsić (nezavisni). Državni tajnik Katić odbacio je takvu interpretaciju podsjetivši da policajcima nije dopušteno biti članovima političkih stranaka. Saša Đujić (SDP) osvrnuo se na izbor načelnika policijskih postaja i uprava. - Vi nas ovim prijedlogom, gdje će ministar političkim dekretom imenovati šefove policija, vraćate u 1966. godinu nakon obračuna Tito-Ranković, kad je partija imenovala policijske čelnike. To vi danas radite ovim zakonom – ustvrdio je SDP-ovac. Katić mu je uzvratio da će se oni birati po internom oglasu kao i do sada. - Samo se ne imenuju na mandat od pet godina i to je razlika - pojasnio je Katić. Ivana Lovrinovića (PH) i Branimira Bunjca (Živi zid) zanimalo je i hoće li nakon izmjena zakona policija i dalje legitimirati novinare po redakcijama, na što je državni tajnik Katić odgovorio da zakon ne regulira to pitanje, ali da će uskoro u Sabor doći zakon o policijskim poslovima i ovlastima koji predviđa određene izmjene kod utvrđivanja identiteta.