Vijesti Najčitanije

NOVA ŠAMARČINA CRNE GORE RH: “Nema pregovora oko otetog broda Jadran!”

NOVA ŠAMARČINA CRNE GORE RH: “Nema pregovora oko otetog broda Jadran!”
Crna Gora je u vojnom proračunu bivše SFRJ sudjelovala s 2,5 posto, a nakon raspada te države domogla se čak 95 posto brodovlja i opreme JRM-a. Jedan od otetih brodova je i Školski brod “Jadran”, najljepši i najvrjedniji brod koji plovi Sredozemljem. Nizom manifestacija u Bokotorskom zaljevu Crna Gora proslavlja 85. rođendan jedrenjaka Jadran, slavnog broda koji je, kao što je poznato 1991. otet iz Splita. Osim što je ploveći spomenik jednog vremena i pomorske tradicije na ovim prostorima, vlasništvo nad školskim brodom je predmet spora Hrvatske i Crne Gore koji traje još od vremena raspada bivše Jugoslavije, a čije se rješenje još ne nazire”, piše crnogorskai portal cdm.me ( Cafe del Monenegro) Portal navodi da su za crnogorsku mornaricu i Vojsku Crne Gore stvari su više nego jasne –  školski brod Jadran je dio crnogorske flote i služi za obuku pomorskog kadra, kaže u izjavi za Radio Slobodna Europa komandant Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan bojnog broda, Vesko Tomanović. “Kao što znate, školski brod ‘Jadran’ je u flotnoj listi brodova Mornarice Crne Gore. To je brod koji je vlasništvo Crne Gore i on se nalazi u organizacijsko formacijskoj strukturi Mornarice Crne Gore”, navodi Tomanović. A o tome da li su u toku intenzivni pregovori dvije države, Tomanović kaže: “Mornarica Crne Gore nije upoznata o bilo kakvim međudržavnim razgovorima između Crne Gore i Republike Hrvatske što se tiče školskog broda ‘Jadran’”, kaže Tomanović. Istina je da ranije hrvatske vlasti nisu pokazivale interes za opljačkanom hrvatskom imovinom, a konkretni potezi povučeni su tek dolaskom Damira Krstičevića za ministra obrane kako bi se Crnu Goru privolilo da konačno vrati Hrvatskoj njezin brod. Ministar Krstičević najavio je da ide do kraja, da neće odustati dok se brod ne vrati Hrvatskoj. Iz crnogorskog Ministarstva obrane i ranije su bili eksplicitni da je “Jadran” crnogorski, da neće dopustiti da j brod bude točka sporenja dvije države, ali da će štititi vlastite interese. “Brod ‘Jadran’ je vlasništvo države Crne Gore, odnosno njene mornarice. Točno je da je Hrvatska iskazala interes za tim brodom. Oni smatraju da je on vlasništvo države Hrvatske. Mi, međutim imamo svoje argumente. Sigurno je da nećemo dozvoliti da taj brod ili bilo što drugo bude prepreka za dobrosusjedske odnose s Hrvatskom ili nekom drugom zemljom”, kazao je ranije ministar obrane Predrag Bošković. Još od raspada bivše države i pokretanja sukcesije između država nastalih njenim raspadom, Hrvatska od Crne Gore potražuje školski brod “Jadran” jer smatra da ima pravo nad jedrenjakom na osnovu činjenice da je brod, koji je bio u sastavu Ratne mornarice bivše JNA, svoju bazu imao u ratnoj luci “Lora” u Splitu. Međutim, kako je nakon izbijanja rata između svih republika bivše Jugoslavije postignut dogovor da se sve naoružanje i vojne instalacije, koje su se na početku sukoba našle na teritoriji pojedinih republika, mogu smatrati i vlasništvom tih republika, tako je i školski brod “Jadran”, koji se u tom trenutku zatekao na remontu u tivatskom”Arsenalu”, ostao u posjedu Crne Gore. No, da Hrvatska ne odustaje od zahtjeva da “Jadran” pređe u njeno vlasništvo pokazala je i prosvjedna nota  Zagreba vlastima Crne Gore i Malte u svibnju ove godine, kada je jedrenjak bio na krstarenju na relaciji Tivat-Valeta-Tivat. Naime, Hrvatska je od Malte diplomatskim putem zatraženo da otkaže gostoprimstvo “Jadranu” i njegovoj posadi”, što se , međutim nije dogodilo. Novinar riječkog Novog lista Luko Brailo za RSE kaže da se ta tema u hrvatskim medijima pojavljuje povremeno i podsjeća da tamošnja javnost na jedrenjak “Jadran” gleda kao na plovilo koje pripada Hrvatskoj. “Ta tema se pojavi s vremena na vrijeme ali nije da je nešto posebno i često prisutna u medijima. Za taj problem ovdašnja javnost i zna jedino preko medija iako je svojevremeno djelovala jedna udruga iz Splita koja je okupljala ljude koji su nekada službovali na tom brodu. Ovdje se inače na Jadran gleda kao na brod koji pripada Hrvatskoj koji je odvezen tamo i da bi tu trebalo pronaći neki dogovor. Jedno vrijeme se pominjalo da bi bio moguć neki dogovor o zajedničkom korištenju ali na tome se ostalo”, pojašnjava Brailo. Jedan od bivših kapetana “Jadrana” Milenko Katić za RSE ovako govori o značaju tog školskog broda za Crnu Goru i njenu mornaricu. “‘Jadran’ je nešto najbolje i najljepše u brodarstvu Crne Gore. Ja često kažem da je to najljepši starac u Crnoj Gori”, kazao je on. Komentirajući spor s Hrvatskom, Katić kaže da Crna Gora može pokazati dobru volju, ali da ne smije ispustiti jedrenjak. “Oni to mogu provuku kroz obuku za časnike iz zemalja Mediterana koje su članice NATO. Onda bi postojala mogućnost da brod ode i u Split, da se tamo otvori neka akademija koja bi bila za obuku časnika pomorskog smjera. Naša država, međutim ne bi smjela dozvoliti da Jadran ne bude crnogorski brod i s crnogorskom zastavom. Sve drugo nije problematično u smislu da jedrenjak služi za obuku”, konstatira Katić. Brod je trenutno vezan na tivatskoj rivi Pine, gdje osim što služi za obuku i školovanje pomorskih oficira, predstavlja ukras grada ali i mjesto gdje Crna Gora organizira prijeme za visoke goste. Budući da je u tijeku višednevna proslava 85. rođendana slavnog jedrenjaka svečanosti ne manjka, a na jednoj od njih, javljaju crnogorski mediji, najavljen je nastup pjevačice Vanne, “kraljice hrvatskog popa”, koja će u Tivtu, 15. kolovoza, na Veliku gospu, “pjevati u čast broda i njegove posade”. U ranijem tekstu podsjetili smo kako je Doris Dragović  izgubila titulu „Kraljice Torcide“ jer je prije nekoliko godina išla za novogodišnji doček pjevati Mili Đukanoviću u njegovoj dvorskoj sviti. Nadamo se da Vanna neće ostati bez titule Vanna očito ništa nije naučila od Olivera Dragojecića i slučaja Doris Dragović.
#Crna Gora #Jadran #oteti brod #Školski brod

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.