Novi proizvod ne bi trebalo servisirati, zašto vas onda upućuju tamo?

Doc.dr.sc. Kristina Petljak, potpredsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, za emisiju Dobro jutro, hrvatska kazala je kako je Ministarstvo pravosuđa zaduženo za tumačenje zakona o obveznim odnosima.

- U sklopu prava potrošača imamo i Zakon o zaštiti potrošača, ali isto tako i pojedine dijelove koji se tiču same zaštite potrošača i koji su, između ostalog, povezani sa zakonom o obveznim odnosima. Tu je na Ministarstvu da da tumačenje samog zakona, posebice što je pred nama usklađivanje s novom direktivom Europske komisije, priča Petljak.

Često pitanje potrošača je - kome se obratiti kada se neki proizvod pokvari nedugo nakon kupnje, kako se u tom slučaju primjenjuje zakon?

- U praksi se susrećemo s brojnim problemima, a istaknula bih dio koji se odnosi na materijalne nedostatke. Prema zakonu o obveznim odnosima, ističe se da - ako postoji nedostatak na određenom proizvodu, ili on nema određena svojstva za koja je namijenjen, potrošač ima pravo zahtijevati sniženje cijene, novi proizvod, raskid ugovora ili zamjenu, objašnjava Tanja Popović-Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača, ali dodaje kako praksa govori drugačije.

- Ovaj dio zakona je izuzetno teško provesti zato što trgovac gotovo uvijek upućuje potrošača na servis. U redu je da netko detektira i vidi o čemu se radi, ali novi proizvod ne bi trebalo servisirati – što onda potrošač može očekivati u budućnosti?, kaže Popović-Filipović i dodaje kako smatra da će nove izmjene u zakonu donijeti još više problema za potrošače.

Petljak smatra kako je iz tog razloga potrebno raditi na jačanju servisnih mreža, te kaže kako je preporuka, s kojom će ići i prema nadležnom ministarstvu, da i udruge za zaštitu potrošača imaju svoj glas što se tiče formiranja cijena kod ovlaštenih servisera.

- Mi svakako ne preporučujemo korištenje takozvanih 'fuš' majstora, uređaji trebaju ići kod ovlaštenih servisera. Događale su se situacije velikih razlika u cijenama popravaka određenih proizvoda, tako da smatram da i s tog aspekta udruge za zaštitu potrošača definitivno trebaju imati svoj glas, ističe Petljak.

Još jedan od problema je činjenica da većina jamstava na proizvode istječe nakon pet godina, te serviseri nakon isteka tih pet godina nisu dužni držati rezervne dijelove za te proizvode. Petljak kaže kako će se, s obzirom na novu direktivu, i serviseri trebati prilagoditi.

- Ono što možemo očekivati u nadolazećem periodu je jedno veliko novo učenje i prilagodba, što od strane servisne mreže, što od strane proizvođača, trgovaca i na koncu samih potrošača – nama je u interesu da smo svi zadovoljni, kaže. Popović-Filipović kaže kako ne predviđa neko idilično stanje što se tiče izmjena prava potrošača u slučaju materijalnog nedostatka.

- Trebao bi postojati minimum kvalitete proizvoda koji izlaze na tržište. Bojim se da ćemo se naći u kaotičnoj situaciji, gdje će ogromna količina proizvoda ići na servisiranje. Već sada smo u problemu sa postojećim propisima, gdje trgovci ne reagiraju na njih – a kada im se ostavi prostora da se servisira do beskonačnosti, a kvaliteta proizvoda je izuzetno loša, mislim da smo u velikom problemu, smatra.

Ističe kako dio o zamjenskim dijelovima dok je proizvod na popravku nije definiran.

- U principu bi se to ostavilo na dobroj volji trgovca, objašnjava i dodaje kako se trgovci često oglušuju na dio koji ih obvezuje podmiriti troškove transporta kod materijalnog nedostatka.

Petljak zaključuje kako bi kod materijalnog nedostatka potrošači trebali uložiti pisani prigovor i poslikati proizvod.

Napominje kako će se u budućnosti raditi i na rokovima servisiranja, kako bi se ubrzao rok povrata.

- Dali smo sugestiju prema nadležnom Ministarstvu, i još čekamo odgovor, kaže.