Vijesti Najčitanije

Novosti Milorada Pupovca još jednom su pokušale otvoriti hajku na umirovljenog pukovnika HV-e Ivicu Pandžu Orkana

Novosti Milorada Pupovca još jednom su pokušale otvoriti hajku na umirovljenog pukovnika HV-e Ivicu Pandžu Orkana
Novosti Milorada Pupovca još jednom su pokušale otvoriti hajku na umirovljenog pukovnika HV Ivicu Orkana Pandžu. Da bi hrvatskoj javnosti prikazali što pišu, tekst ćemo prenijeti u cijelosti s našim dodatkom, da se ne zaboravi: Desničarska struja u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno nije zadovoljna izborom dožupana iz srpskih redova. Pored bivšeg dožupana Bogdana Rkmana iz SDSS-a, koji je na županijskim skupštinama bio redovito prozivan, na meti se sada našao i njegov nasljednik, Dušan Bjelajac iz DSS-a. U pojedinim medijima osvanule su jadikovke Ivice Pandže Orkana, pukovnika Hrvatske vojske i vijećnika HSP-a u Županijskoj skupštini, kako su se riješili potporučnika (Rkmana), a dobili pukovnika (Bjelajca). ‘Stvarno napredujemo’, zaključio je Orkan i najavio da će se njegovo prvo pitanje na konstituirajućoj skupštini Sisačko-moslavačke županije odnositi na ratni put novog dožupana. ‘Moramo znati tko je taj čovjek među nama’, rekao je Orkan, koji pritom nije zaboravio podsjetiti da su ‘u Sisku, Glini, Petrinji, Kostajnici ratne rane još svježe’. ‘Počinitelji zločina još žive među nama. Neprocesuirani, smiju nam se, i nama i žrtvama. I još su toliko drski da se usuđuju baviti politikom te kreirati političke događaje u Hrvatskoj’, dodao je. Da se ni u jednoj drugoj županiji toliko ne secira biografija izabranih predstavnika kao što je to slučaj u onoj Sisačko-moslavačkoj, području s najvećim brojem srpske povratničke populacije, dokazuje podulja Orkanova lista. ‘Neprihvatljivih imena i situacija ima bezbroj’, ustvrdio je Orkan, koji je zahvaljujući novinarima hrvatskih medija još jednom iznio svoju listu ‘nepoćudnih’. I dok čekamo da vidimo hoće li će novi dožupan Dušan Bjelajac položiti ispit domoljubne odanosti, kroz navodne grijehe srpskih predstavnika zapravo se provlači kolektivna krivnja srpskog stanovništva. Na kraju se postavlja pitanje kakav je to Srbin dobar Orkanu Pandži i njegovim istomišljenicima u Sisačko-moslavačkoj županiji. Poznavatelji ratnog puta Ivice Orkana Pandže, ali i oni koji su ga poslije radnih strahota uspjeli upoznati jutros su zvali redakciju Hrvatske danas i pitali zašto ne reagiramo i ne napišemo istinu za sve ono što je I. Orkan Pandža učinio kako bi zaštitio, obranio i učinio dobro Srbima koji su Hrvatsku voljeli kao svoju Domovinu. Oni koji ne znaju, Orkan je među prvima bio koji je štitio i zaštitio Srpski narod koji nije agresivno djelovao na Hrvatsku, oni koji šire mržnju podsjetit ćemo da samo pročitaju dijelove njegovih javnih pisanja koliko je držao da se u vrijeme ratnih djelovanja zaštiti Srpski narod koji nije obavljao agresiju na Hrvatsku. U ostalom, prosudite sami, kako bi se Vi osjećali da u vašoj županiji bude jedna od vodećih politički nabrijanih osoba, osoba koja je žarila i palila u vrijeme Domovinskog rata, veličala veliku Srbiju, i gazila sve što je hrvatsko. I sada nakon toliko godina nakon rata, kada majke i očevi, djeca, oplakuju svoje ubijene i nestale, iz “klozeta” izleti neka nova istina o hrvatskim braniteljima, o hrvatskom branitelju koji je možda jedini opisao i dokumentirao sve strahote koje su činili pobunjeni Srbi i njihove pristalice, donosi hrvatska-danas.com. Da li ste se kad zapitali, od kuda hrabrosti, volje i tolike, kažimo volje, da neki(e) koji zaista pojma nemaju o ratu ponovno dižu tenzije o Domovinskom ratu i prozivaju Hrvate koji s ponosom nose svoje rane, boli, sjećanja i uspomene na sve ono što su proživjeli. Da li treba ovom dodati da je upravo taj Ivica Orkan Pandža bio među prvima koji je upozoravao na ono što Hrvatska Vlada radi, i koja djela čini kako bi se “uvukla” Miloradu Pupavcu i aboliranim četnicima. Oni koji su poubijali našu braću, sestre, susjede, majke i očeve, danas slobodno šetaju “pse”, kućne ljubimce našim ulicama, s tim da im je naša država obnovila kuće (čitaj vile..op.a.) i široko rastegnutih usta osjećaju se zaštićeni od Boga i Vraga…. Ovo što smo gore prenijeli od Pupovčevih “Novosti” samo je jedan u nizu dokaza, što se pokušava, uporno nastoji činiti u Hrvatskoj, marginalizirati Domovinski rat, hrvatske branitelje prozvati huškačima prošlosti, samo nešto se u svom tom pisanju zaboravlja: “ISTINA JE JEDNA”….sve kad tad dođe pred lice pravde, ovdje dole ili ondje gore. Potpisnik ovih redova, poziva sve one Srbe koji imaju bilo koju ružnu i nehumanu riječ prema Ivici Pandži Orkanu da se slobodno jave, ispričaju svoju priču, jer ono što je I. P. Orkan dokumentirao, proživio, neoboriv je dokaz protiv “čičkarija” prosrpskih portala koji na ovaj ili onaj način pokušavaju pomutiti istinu o Domovinskom ratu. A da podsjetimo, koliko je četnicima obnovljeno kuća, koliko u Hrvatskoj živi koljača koji su silovali, ubijali ili radili neljudska djela nad hrvatskim pučanstvom, koliko je onih koljača, zločinaca koji slobodno, sa podsmijehom hodaju našim gradovima… podsjetimo, zašto oni koji su otvoreno bili protiv naše Domovine sada uživaju blagodati političkih ili nekih drugih političkih “pogodnosti”… Reći ću Vam ja, uvukli su se u stražnjicu hrvatskih, prodanih političarima, kojima je važnija fotelja, dobra saborska plaća, nego grobovi poginulih hrvatskih mučenika. I za kraj samo ovog pisanja, ne zaboravite, pazite što pišete, “mi spavamo, otvorenih očiju”, unatoč Vašim poltronima koji vas filaju novcima i koje kakvim položajima i funkcijama u vladajućim strukturama… Vi nećete i ne možete proći, tako je zapisano, a ako i prođete, grobovi će vam vrištati… IVICA PANDŽA ORKAN PONOVO OTKRIVA: Što li će Pupovčeve novosti reći na objavu Ivice Pandže Orkana na njegovom FB profilu u kojem Pandža piše da je pronašao još jednog u domovinskom ratu ranjenog četnika kojem su Hrvatska i njeni poreski obveznici platili da mu se obnovi kuća te pridodaje i dokumente iz kojeg je razvidno o kom se radi;
kuća-četnika-kos
ivica-orkan-post-fb
kostajnica45doc
doc_orkan_1
#Milorad Pupovac #Ivica Pandža Orkan #Novosti

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.