Obuljen Koržinek na primjeru lažnih fotografija Tolušića upozorila na opasan fenomen

Kako spriječiti govor mržnje i širenje lažnih vijesti, a da se ne uvede cenzura i ugrozi sloboda govora, verbalni napadi i tužbe protiv novinara i urednika, uvođenje Vijeća za medije, teme su o kojima je za Media servis govorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.  Širenje govora mržnje, poput pozivanja na napade ili terorizam, poglavito kroz društvene mreže, problem je koji Ministarstvo kulture želi riješiti, no postavlja se pitanje kako to regulirati, a da ne otvorimo vrata cenzuri. Ministrica Obuljen Koržinek kaže, najveći je problem što često takve platforme ne otkrivaju ili nemaju podatak tko je osobe koja je počinila to kazneno djelo. Zakon je jasan, takve radnje treba sankcionirati, tvrdi ministrica i smatra da je nužno: "Staviti odgovornost na one koji upravljaju tim platformama, koji korištenjem tih sadržaja ostvaruju iznimne profite, da imaju odgovornost za ono što se dijeli u javnom prostoru. Nema tu jednostavnih rješenja, ali mislim da je pogrešno govoriti o cenzuri. Cenzura je nedopuštena. Ustavom je zagarantirano da svatko ima pravo na slobodu izražavanja".Osvrnula se na posljednji primjer, stranka Živi zid je putem Facebooka napala novinarku Jutarnjeg lista Željku Godeč nakon što je objavila tekst ‘Sve financijske rupe u Živom zidu‘, što je oštro osudilo i Hrvatsko novinarsko društvo. Svi oblici pritisaka na novinare i medije koji rade svoj posao su neprihvatljivi u demokratskoj državi, kao i pritisak kada se netko na takav način ide obračunavati s novinarom, a ne iznosi kontraargumente, smatra ministrica. "Nije dobro ni kad se poseže za tužbama protiv novinara i medija", smatra Obuljen Koržinek. Predložila je osnivanje Vijeća za medije koje bi se bavilo napadima na novinare, vjeruje, i smanjilo broj tužbi. "U tom Vijeću bi sjedile osobe koje su vrhunski novinari ili medijski stručnjaci koji bi mogli određenim propisanim sankcijama upozoravati na loše prakse. S tim bi se smanjio pritisak i na sudove", rekla je ministrica. Na pitanje što je s novinarima koji iznesu istinitu priču potkrepljenu činjenicama i time zarade tužbu za povredu ugleda i časti, ministrica kaže da takva vrsta pritiska ne bi smjela postojati. Osobno nikad ne bih posegnula za tužbom protiv nekog medija ili novinara, bez obzira što sam i sama u ove dvije godine doživjela neutemeljenih napada, rekla je. "Mislim da bi se pogotovo političari trebali suzdržavati od podizanja tužbi", tvrdi ministrica kulture. Naglasila je da je razgovarala s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem i da će uskoro dobiti detaljnu analizu broja ovog tipa tužbi. "Preliminarni podaci ne pokazuju da se broj tužbi baš tako značajno povećava", naglašava ministrica. Sljedeći problem kojemu je rat objavila Europska unija, time i Hrvatska, je širenje lažnih vijesti. Ponovno na primjeru, ovog puta objave lažnih fotografija ministra Tomislava Tolušića, ministrica je upozorila da se radi o opasnom fenomenu. Ipak, nije htjela odgovoriti na tezu da je sve to iz kuhinje Vlade kao i kako je moguće da je izvješće SOA-e prije došlo do medija nego do DORH-a. "Da su te fotografije objavljene, to bi moglo ući u sferu difamacija, dezinformacija ili lažnih vijesti. Takve stvari nikad ne komentiram, niti itko od nas zna tko je to prvi dobio ili trebao dobiti", tvrdi ministrica. Upozorava i da nije sve što je neistinito ujedno i dezinformacija. "Neke lažne vijesti nemaju tu težinu da bi se njima bavila država, kao kad se dezinformacijama želi poljuljati demokracija, ugrožavati javno zdravlje ili promovirati terorizam", istaknula je ministrica. "Bilo je zadnjih tjedana dosta govora o Akcijskom planu kojeg je donijela Europska komisija u kojem se rad stranaka i politička arena isključuje iz prostora dezinformacija jer tu se često i retorički poseže za nekim tvrdnjama koje nisu nužno istinite, ali ne ulaze u kvalifikaciju dezinformacija", izjavila je Obuljen Koržinek. I kod suzbijanja popularno zvanih ‘fake newsa‘ ponavlja najbitnija je suradnja s onima koji upravljaju platformama kojima se one najbrže šire - društvenim mrežama, a građane je nužno medijski opismeniti. "Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj 47 posto građana kažu da misle da su dnevno izloženi dezinformacijama ili lažnim vijestima. Vidi se i kome građani vjeruju. Kad gledate europski prosjek, najviše vjeruju radiju, televiziji, ostalim medijima i dosta iza toga dođu elektroničke publikacije i na kraju društvenim mrežama", istaknula je ministrica.