Vijesti Najčitanije
Od 1. siječnja stupa na snagu mirovinska reforma
Mirovinskom reformom, koja stupa na snagu 1. siječnja 2019., predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu, odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine.
Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine, te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.
Ipak ublažavanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovnu
Između dvaju čitanja u Hrvatskom saboru paket mirovinskih zakona doživio je određene promjene, pa je osim ublažavanja penalizacije za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno uvedeno i po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice za svako rođeno ili usvojeno dijete, što će im povećati mirovine za oko 2 posto.
U svrhu jačanja održivosti mirovinskog sustava, ubrzava se izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine, kada je uvjet za žene 62 godine i 4 mjeseca života, sve do kraja 2026. godine.
Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za 4 mjeseca godišnje do 1. siječnja 2033., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Reforma donosi i promjene u poslovanju obveznih mirovinskih fondova u smjeru veće transparentnosti i kontrole, pa se tako predviđa imenovanje predstavnika osiguranika u nadzorne odbore mirovinskih društava, kao i obveza članova uprava obveznih mirovinskih društva da se povuku iz nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele.
Izdvaja se i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte, kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje.
Povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna
Od 1. siječnja stupa na snagu i povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018. Iz Vlade je naglašeno kako je to najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008. godine.
(Hina)
