Odbačen amandman Marijane Petir i HDZ-a o blokadi Srbije zbog Veljka Marića

Ne bih htjela da se naše izlaganje shvati kao da mi želimo kočiti Srbiju na putu u EU. Mi joj želimo pomoći - rekla je Šuica. Kompromisni amandmani na rezoluciju Europskog parlamenta o Srbiji ne sadrže amandman kojim su Marijana Petir (HSS) i četvero HDZ-ovih europarlamentaraca željeli blokirati Srbiju u pregovorima s EU dok ne promijeni zakon po kojemu je osuđen hrvatski branitelj Veljko Marić. Nakon što je na nacrt rezolucije o Srbiji podneseno preko dvjesto različitih amandmana, izvjestitelj EP-a za Srbiju David McAllister usuglasio je s političkim grupama kompromisne amandmane o kojima danas raspravlja Odbor. U kompromisima su otpali ili su ublaženi mnogi prvotni amandmani hrvatskih zastupnika. Ipak, neki su i prihvaćeni, poput amandmana Andreja Plenkovića kojim se poziva Srbija da konzistentno primijeni zakon o pravima manjina, kako u obrazovanju i upotrebi jezika, tako i u "primjerenoj zastupljenosti u javnoj upravi, lokalnim i regionalnim tijelima, kao i u nacionalnom parlamentu". Marijana Petir (HSS), Andrej Plenković (HDZ), Ivana Maletić (HDZ), Davor Ivo Stier (HDZ) i Dubravka Šuica (HDZ) imali su zajednički amandman kojim bi se pozvala Europska komisija da kao mjerilo za otvaranje pregovora sa Srbijom u poglavlju o pravosuđu zatraži ukidanje dvaju članaka Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine. No, među kompromisnim amandmanima, koji su spremni za usvajanje u EP-u, nema spomena o tome. Kompromisna verzija ima najveće šanse da u tom obliku bude i izglasana sutra na Odboru za vanjsku politiku i kasnije na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu, dok odbačeni pojedinačni amandmani koji nisu ušli u kompromisan prijedlog mogu biti stavljeni na glasovanje samostalno, no u pravilu imaju vrlo malu šansu da budu izglasani. - Obzirom da je i samom Beogradu kristalno jasno da ovim zakonom zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije, smatram da je nužno Srbiji uvjetovati ukidanje dvaju članaka tog zakona kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 i 24. Srbija je ovim zakonom uspostavila "mali Haag" i uzela si za pravo suditi drugim državljanima - rekla je u raspravi Marijana Petir, dodavši kako među tim stranim državljanima nisu samo Hrvati nego i pripadnici 17 drugih nacionalnosti koji su se borili za Hrvatsku u Domovinskom ratu. U kompromisnu verziju amandmana ušao je poziv Srbiji da "pojača suradnju sa susjednim zemljama i pojača napore u pronalasku nestalih osoba, te da u potpunosti podijeli sve relevantne podatke". EP, prema tekstu kompromisnih amandmana, također želi potaknuti srpske vlasti "da otvore arhive JNA kako bi se utvrdila istina o tragičnim događajima iz prošlosti". Dodatno, zahvaljujući amandmanu Eduarda Kukana (Slovačka), EP želi pozvati srpske vlasti "da otvore i omoguće transparentan pristup onim arhivima koji se tiču bivših jugoslavenskih republika, kao i dokumentima bivše obavještajne službe (UDBA)" te da ih daju na uvid i korištenje vladama država koje su nekad bile dio SFRJ. Srbija je otvorila pregovore s EU u siječnju 2014., ali još nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. U raspravi je danas govorila i Dubravka Šuica (HDZ) koja je apelirala na zastupnike iz drugih zemalja da ne shvaćaju hrvatske amandmane pogrešno. - Ne bih htjela da se naše izlaganje shvati kao da mi želimo kočiti Srbiju na putu u EU. Mi joj želimo pomoći - rekla je Šuica. - Ne bih željela ni da se mi Hrvati ovdje u EP-u osjećamo kao država članica drugog reda. Želimo da se i naši stavovi uvažavaju... Vjerujem da ćete razumjeti o čemu se radi - dodala je HDZ-ova europarlamentarka. Sjednica Odbora za vanjsku politiku EP-a još traje, a samo glasovanje je predviđeno sutra.