Vijesti Najčitanije

Oluju smo čekali s Velebita osam dana prije, prvog sata četvorica su poginula

Oluju smo čekali s Velebita osam dana prije, prvog sata četvorica su poginula
Žalosno je da je "Inicijativa mladih za ljudska prava" pokrenula akciju "Isprika" u kojoj nameće iskrivljenu istinu o legitimnoj oslobodilačkoj akciji, mišljenja je Sačić koji je sve nazvao bezobrazlukom Prije obilježavanja 22. godišnjice Vojno redarstvene akcije "Oluja" razgovarali smo s umirovljenim generalom Željkom Sačićem, nekadašnjim načelnikom Sektora specijalne policije MUP-a, koji je sudjelovao u svim vojno-redarstvenim akcijama tijekom Domovinskog rata, pa tako i u ''Oluji''.
Za pripadnike Specijalne policije MUP-a priprema za "Oluju" bio je težak i fizički zahtjevan posao, prisjeća se Sačić. "Trebali smo više od 3000 ljudi prebaciti na okupljajuće rajone na vrhove Velebita. Za našu logistiku to je bio iznimno težak i dosta opasan posao. Bila su tri okupljajuća rajona, na svaki je trebalo prebaciti više od 1000 ljudi i to na visinu od 1500-1600 metara te na tim pozicijama organizirati topništvo, jelo i ostale potrebne stvari. To je bio strahoviti napor", rekao je Sačić za Direktno. Specijalne postrojbe bile su na Velebitu čak osam dana ranije. Do danas su rijetki pričali o tome, no prema prvotnim planovima našeg državnog i političkog vodstva, "Oluja" je trebala krenuti upravo tih osam dana ranije. Međutim, u zadnji tren na vrhu državne politike pokušalo se dati šansu pobunjenim Srbima da idu u pregovore koji su pod vodstvom međunarodne zajednice i odrađeni, sjeća se Sačić. "Sve vrijeme koliko su trajali pregovori naši momci bili su na vrhu Velebita i čekali pod vedrim nebom. Za mene osobno, a i za generala Mladena Markača, to je bio jedan od najvećih problema. Prva dva-tri dana nismo uopće sumnjali koliko ćemo fizički izdržati jer smo bili spremni. No nakon četvrtog dana, kada je počela padati kiša, a logistika zakazivati zbog problema dostave na tako veliku visinu, momci su već počeli osjećati iscrpljenost te se nije mogla očekivati ista borbena spremnost kao i prvi dan". Za Sačića, to je bila jedina negativna značajka pred sam početak Oluje, no nakon što su dobili zapovijed generala Markača da se pripreme za napad  i rano ujutro budu na jurišnim položajima, "cijela je ekipa živnula i momci su smogli snage i krenuli kao da su tu tek jedan dan". "Pet dana sjediti u šumarku strašno je hendikepirajuća stvar za vojnika, no kada smo konačno krenuli kao da je netko odnio sav umor i momci su dobili njevjerojatnu snagu. Ono što me u potpunosti šokiralo je da smo u prvih sat vremena imali četvoricu mrtvih i dosta ranjenih. No nakon razgovora s generalom Markačem, koji je preko veze dobivao sve informacije, bilo je jasno da se sve zadaće moraju ispuniti zbog važnosti za opstanak Hrvatske i prilike odraditi sve ono što je pred nas političko vodstvo stavilo". Neprijatelj je znao za napad te pojačao sve položaje od Malog Alana prema Gračacu i Lici koji su inače bili minirani i utvrđeni bunkerima, no pobunjeni Srbi su se još dodatno obrambeno postavili te je prvotni faktor iznenađenja izostao. "Međutim, ono što je neprijatelja iznenadilo je što su očekivali mali broj snaga koji će napasti iz najviše tri smjera. No mi smo razvili bojišnicu od 30 kilometara i izveli udar iz deset pravaca i to je ono što nas je spasilo, taj ''češalj'', ofanzivnost i guste borbene kolone koju pobunjeni Srbi nisu očekivali", rekao je Sačić te dodao: "Hvala Bogu i i našim momcima koji su uz velike žrtve, ali uz snažnu motivaciju, odradili sve borbene zadatke i unatoč svim neprijateljskim preprekama, minskim poljima i bunkerima obavili herojski posao na čast hrvatskom narodu". O današnjem značaju Oluje Žalosno je da je "Inicijativa mladih za ljudska prava" pokrenula akciju "Isprika" u kojoj pokušava nametanjem iskrivljene istine o legitimnoj oslobodilačkoj akciji "Oluji" pokrenuti kampanju da najviše institucije RH upute ispriku civilnim žrtvama. Iz takvih akcija vidi se da Oluja nema kod svih respekt koji bi trebala imati kao akcija koja je vratila veliki dio svog okupiranog teritorija u svoj političko pravni poredak. "To je bezobrazluk i protuhrvatska akcija koje ne vodi računa o nikakvim uzrocima i posljedicama događaja oko Oluje. Svaki normalan građanin Hrvatske jako dobro zna da Hrvatska vojska i snage MUP-a nisu ušli u Oluju s ciljem da izvrše bilo kakav zločin. Mi smo bili bestijalno napadnuti od strane moćnijeg neprijatelja, pet godina okupirani od strane JNA i pobunjenih Srba te uz velike žrtve koje smo trpili za vrijeme okupacije i unatoč embargu na uvoz oružja smogli snage da se obranimo i oslobodimo od neprijatelja koji su kasnije pobjegli i potpisali kapitulaciju. Kome se mi moramo ispričavati?", emotivno je reagirao Sačić i dodao da ne bi trebalo mladim generacijama stavljati ideje u glavu da su njihovi roditelji išli u Domovinski rat činiti zločine. "Umjesto da gajimo pobjednički mentalitet kao sve velike nacije, mi u našim redovima imamo kukolj koji gaji jednu takvu antihrvatsku iniciijativu koja pokušava veliku oslobodilačku i moralno čistu vojno-redarstvenu akciju provlačiti kroz blato", rekao je Sačić te se čudi da sve stranke, vladajuće i oporbene, ne osuđuju takvu akciju. Ratni dani General Sačić se prisjetio i sitnica koje su tih dana momcima na terenu barem malo uljepšavali dane. "Postojale su razlike u opremljenosti postrojbi. Mi specijalci bili smo dobro opremljeni. Ministri unutarnjih poslova tih ratnih godina, Ivan Vekić i Ivan Jarnjak, dobro su nas u borbenom smislu opremili. Bilo je cigareta i svega no najviše su se ljudi znali obradovati sitnicama kada bi dobili sitnice poput voćnog jogurta i pudinga. Te sitnice su pokazivale koliko društvo i vojni vrh misli na njih jer su im te sitnice stvarale dojam da su u urbanoj sredini". Ono što je najviše u ovoj prigodi potrebno istaknuti su naši topnici i medicinari: "Josip Turkalj i Raketno-topnička potpora svojom izuzetnom stručnošću i preciznošću spasili su mnoge živote naših vojnika, razbijala je neprijateljsku zavjesu koju smo imali ispred sebe. Hvala našim medicinarima koji su u roku 15 minuta imali ranjenika pod svojom skrbi te riskirali svoje živote da spase vojnike na terenu. Zbog njih su pripadnici specijalnih postrojbi imali najmanju smrtnost od ranjavanja", sa zahvalom se prisjeća jedan od mnogih koji su pomogli tijekom oslobodilačke akcije. Gdje će na proslavu? Oluja se slavi diljem zemlje, a uz službenu proslavu u Kninu, pažnju je privukla i ona u Slunju gdje nastupa Marko Perković Thompson. "Dobio sam pozivnicu na mnoga mjesta, uključujući i službenu proslavu u Kninu, ali i Gospić, Slunj... No gdje god budem išao, idem se na misu zahvaliti Bogu, jer onda imam osjećaj da sam sa svima njima", rekao nam je Sačić i napomenuo da bi uz sjećanje na sve pale heroje trebalo voditi više brige za one koji su još živi. "Mi dajemo, kako je i red, počast stradalima, no trebamo naći način da žive heroje vratimo s margine društva. Mnogi jesu relativno financijski zbrinuti no to nije jedino što možemo i trebamo učiniti. Ministar branitelja Medved mora pronaći način da ih se zaposli ili nađe neko zanimanje u životu, a ne da mladi ljudi sjede u mirovini kada još mogu monogo pružiti društvu".
#Intervju #VRO Oluja #Željko Sačić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.