Vijesti Najčitanije

Operacija Jasenovac u UN-u

Operacija Jasenovac u UN-u
Operacija Jasenovac u UN-u ima i svoje geopolitičko značenje. Ona je pokriće Vučiću da Erdoganovu protuameričku i neoosmansku tursku politiku dovede duboko u balkansko područje, odakle bi zajednički, bez obzira na motive, destabilizirali Hrvatsku kao američkoga saveznika na istočnoj obali Jadranskoga mora. Zato se, bez obzira na međusobne razlike, u odnosu prema Hrvatskoj podudaraju muslimansko-bošnjački, velikosrpski i slovenski politički probitci Beograd je postavljanjem propagandne velikosrpske izložbe o Jasenovcu u Ujedinjenim narodima manifestirao moć kojom raspolaže u toj međunarodnoj organizaciji, na čelu koje se nalazi Portugalac kao jedan od EU-nijskih dužnosnika. Naime, po svemu sudeći, ta se europska potpora najbolje može odčitavati po karakteru same izložbe, kojom organizator, u maniri bivših kolonijalnih velevlasti pokušava hrvatski narod, koji se iščupao iz njegovih velikosrpskih pandža optužiti u međunarodnoj javnosti za navodno neviđene masovne zločine nad „nedužnim Srbljama“. Ozbiljan narod, kao i čovjek pojedinac, propituju vlastite zablude, krive odluke, grijehe pa i počinjene zločine nad drugima, za razliku od Srbije koja se, nota bene, zahvaljujući tehnici dušegupki i logora Sajmišta prva u nacističkoj Europi pohvalila Hitleru da je svoju državu očistila od Židova. S druge pak strane Brozov jugoslavenski komunistički pokret prožet zločinačkom velikosrpskom ideologijom ne samo da je 1945. srušio ustaški režim, nego i cjelokupnu hrvatsku državu, počinivši pritom masovne zločine nad hrvatskim narodom, teško mjerljive u razmjerima i s nacističkim zločinima nad Njemačkoj nesklonim narodima. Budući da je taj velikosrpski režim pola stoljeća krvavo vladao bivšom SFRJ, prikrivajući naravno sve tragove svojih masovnih zločina, onda je posve razumljivo da je zločine svojih političkih protivnika, kao i svi komunistički režimi, umnožavao razmjerno vlastitim zločinima što ih je počinio nad svojim političkim protivnicima. Uostalom, sve je to poznato međunarodnoj javnosti jer su o masovnim srbokomunističkim i velikosrpskim zločinima nad zarobljenim civilima i razoružanom hrvatskom vojskom svjedočili neposredni krvnici, ali i međunarodni čimbenici, koji su Hrvate izručili Titovim razbojnicima. Nedostatak osjećaja za suočavanje s vlastitom prošlošću gurnuo je Srbiju i srpski narod u ponavljanje masovnih zločina što su ih počinili nad susjednim narodima u velikosrpskoj agresiji i ratovima potkraj devedesetih godina 20. stoljeća. Srbija se, naravno, s tim svojim zločinima, kao ni sa zločinima i genocidom iz Drugoga svjetskog rata te srbokomunističkoga poraća nije suočila, a izostanak denacifikacije u poslijeratnom vremenu ostavit će Srbe i dalje slijepe i gluhe za sve patnje što su ih nanijeli drugim narodima. Kad je takvima masovno ubijanje navika, a nedostatak savjesti politika, onda se Hrvatska s razlogom treba pitati, što stoji u pozadini ove agresivne propagandne operacije u Ujedinjenim narodima? Neprijateljske optužbe što ih Srbija poduzima protiv Hrvatske na međunarodnoj se političkoj razini smatraju kao stvaranje političkoga alibija u pripremi za napadaj na protivničku državu, a uporaba prostora UN-a za ovakve prijetnje i znakom da bi Ujedinjeni narodi tu novu agresiju mogli, unatoč svojoj Deklaraciji, bar prešutno poduprijeti. Operacija Jasenovac u UN-u ima i svoje geopolitičko značenje. Ona je, naime, pokriće Aleksandru Vučiću da protuameričku i neoosmansku politiku Regepa Tayipa Erdogana dovede duboko u balkansko područje, odakle bi zajednički, bez obzira na motive, destabilizirali Hrvatsku kao američkoga saveznika na istočnoj obali Jadranskoga mora. Zato se, bez obzira na međusobne razlike, u odnosu prema Hrvatskoj podudaraju muslimansko-bošnjački, velikosrpski i slovenski politički probitci. Slovenska najava međunarodnoga priznanja palestinske države kao i pokušaji Ljubljane da se istodobno dokopa dijela hrvatskoga morskog teritorija ucjenjivačka je poruka izraelskoj državi da zamrzne odnose s Hrvatskom. Osim već spomenutih uloga, gotovo istovjetnu poruku slovenske vlade Jeruzalemu je trebalo uputiti i postavljanje velikosrpske izložbe o Jasenovcu u UN-u, koja naravno predstavlja agresivnu politiku Beograda. Bošnjačke pak strategije u političkom su smislu usredotočene za osvajanjem dijela hrvatske obale, južno od ušća rijeke Neretve. Tom pothvatu, moleći se ovih dana masovno po svojim džamijama za Erdoganov uspjeh u ratu protiv sirijskih Kurda, nadaju se vođe bošnjačke Islamske zajednice na čelu s reisom Kavazovićem da će im Ankara priskočiti u pomoć kad sami krenu u rat protiv Hrvata. A koliko muslimanska strana čine na stvaranju povoda za novi rat protiv hrvatskoga naroda svjedoči i parlamentarna inicijativa za zabranu imena Hrvatske Republike Herceg-Bosne te inicijativa za zabranom spominjanja HVO-a kao oružane sile hrvatskoga naroda. Bošnjačke parlamentarne inicijative teže ukidanju hrvatske teritorijalnosti, što ih jamči čak i Daytonski sporazum preko županijskoga ustroja Federacije, a donošenjem zakonskoga okvira kojim bi se onemogućilo sudjelovanje Hrvata u postrojbama oružanih sila pokušavaju parlamentarnim nasiljem zapravo realizirati svoje ratne mudžahedinske i islamističke ciljeve. Javni prijepori s neprijateljskim strategijama, kako to pokadšto čini hrvatska diplomacija, znak su samo slabosti i potvrda neprijatelju da je svojom operacijom nadigrao protivnika. Moć se, naime, u politici ne mjeri ispraznim riječima, nego dovoljnom količinom kvalitetnoga „olova“. Ma što to značilo! Ivan Svićušić / Hrvatsko slovo / Kamenjar.com
#Jasenovac #velikosrpske laži

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.