„Ovih 598 imena zaslužuje da im državna vlast oda dužnu počast….“ (Video)

„Svjedočili ste komemoraciji koja je po 26.put održana u Petrinji. Krenulo se nakon prve masovne grobnice koja je bila locirana i otkrivena na Vili Gavrilović. 598 žrtava na području Petrinje govori koliki je obim stradanja bio ovdje u Petrinji. Na području Petrinje imamo osam masovnih grobnica, to je trećina od svih masovnih grobnica koje se nalaze na području naše Sisačko-moslavačke županije, to su Vila Gavrilović, Nova Bolnica, Taborište, Marinka, Središnje gradsko groblje, Glinska Poljana i izgradnji je u mjestu Sibić, s tim da se još ima lokaliteta koji se istražuju jer za dosta njih ne znamo gdje su. Ono što trebamo poručiti hrvatskoj javnosti, za zločine na području Petrinje do dana današnjeg još nitko nije odgovarao. I ako mi dozvolite, ne mogu a da ne iskažem svoje ogorčenje i razočarenje, jer danas smo ponovno vidjeli ovdje da su došli izaslanici, koji su naši ratni prijatelji, ali su izaslanici, nisu ni predsjednik Vlade, ni predsjednik Republike, ni predsjednik Hrvatskog sabora, ni ministar unutarnjih poslova, ni ministar hrvatskih branitelja, ni ministar obrane. Ovih 598 imena zaslužuje da im državna vlast oda dužnu počast, to se još nije dogodilo svih ovih godina. Do sada još ni jedan predsjednik Republike nije bio ovdje, ni jedan predsjednik Vlade, ni jedan predsjednik Sabora. Gospodo kada se mislite ukazati?“, pitao je Darko Dumbović, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje.

Tog 16. rujna, oko 11.40 sati minobacačkim napadima, a potom i tenkovima i pješaštvom, iz tadašnje kasarne „Vasilj Gaćeša“ krenuli su žestoki napadi tzv. JNA na grad i okolna naselja Brest i Mošćenicu. Poslijepodne pogođen je u tvornici „Gavrilović“ rezervoar u kojem se nalazilo 87 tona amonijaka. U sisačku bolnicu, tog dana prevezeno je 40-ak ranjenih gardista i civila. Strašan zločin dogodio se i na položajima oko Nove bolnice i Vile Gavrilović gdje je zarobljeno i strijeljano 17 pripadnika MUP-a i Zbora narodne garde koji su pokušavali grad zadržati u hrvatskim rukama.

„Hvala svima onima koji su išli i oslobodili, radili ono sve što je trebalo za Domovinu Hrvatsku. Danas nije samo dan da se poklonimo, danas je dan i da stisnemo ruke svim majkama, obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, svima onima koji su osjetili ovaj rat sa tugom, sa boli, ali i sa vječnim sjećanjima koje ostaju njima kao obiteljima u srcu. Danas ovdje moramo reći jedno veliko hvala hrvatskim braniteljima koji su stvarali Domovinu i u ovim Danima sjećanja tu mora biti ogromno poštovanje“, kazao je petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, te se zahvalio onima koji ponekad dođu vidjeti što je to Petrinja u Domovinskom ratu.

„Grad Petrinja i sva okolna mjesta, svi ovi ljudi, za stvaranje domovine Hrvatske nisu mogli napraviti više nego što su napravili. Zato stojimo ovdje ponosno, jer smo drugi grad iza Vukovara, koji smo dali sve od sebe da stvorimo Domovinu. Ovdje se treba postaviti pitanje i generacije će postavljati pitanje, tu gdje se stvarala Domovina, koliko je Domovina vratila ovdje onoga što je trebala vratiti, napraviti, ali to je pitanje za povijest. Nadam se da u našoj budućnosti ćemo svi skupa zajedničkim radom doprinijeti da ta pitanja ne postavljamo. Grad Petrinja je svoje odradio u Domovinskom ratu, mi sada očekujemo državu, očekujemo institucije, očekujemo Predsjednika, predsjednika Vlade. Petrinja je zaslužila da i oni dođu i poklone se, da postave vijenac Republike Hrvatske i Vlade Republike i vijenac Hrvatskog sabora. Toga još nema u Petrinji, toga ima zajednički i u Vukovaru, i u Kninu i u mnogim gradovima, međutim, još uvijek te zahvalnosti ove žrtve i obitelji nemaju prema tim institucijama jer nikada nisu bili zajedno ovdje“, poručio je gradonačelnik Dumbović.

Sjećanje na 16. rujna 1991. započelo je jutros misom zadušnicom za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civile koju je u župnoj crkvi sv. Lovre predvodio petrinjski dekan i župnik župe sv. Lovre, Josip Samaržija u zajedništvu s ostalim svećenicima dok je kod spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima na Senjaku održana središnja komemoracija gdje je prigodnu molitvu prevodio Dragan Grizelj, župnik župe Svetog Bartola u Hrastovici i župnik župe Pape Ivana Pavla II.u Petrinji.

Nakon kratke molitve, uz polaganje vijenaca i svijeća kod spomenika, pročitana su imena svih 598 poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata u gradu Petrinji.

„16.rujna je doista dan kada je Petrinja i okolica doživjela velika razaranja, napad na Petrinju, bio je to jedan početka još većeg zla koji se dogodio na području Petrinje, Banovine i cijele naše županije. 598 žrtava, branitelja i civila je doista veliki gubitak za ovaj kraj, za ovaj grad, za ovu županiju i uvijek mi se postavlja jedno pitanje, među tih 598 žrtava je 200 i nešto branitelja, ali tu je više od 300 civilnih žrtava, najmlađa osam godina, najstarija 99 godina. Ne mogu shvatiti ni 29 godina kasnije tko je to mogao napraviti, zašto se to moralo dogoditi. Teško je to bilo kome shvatiti, pomračeni umovi nažalost učinili su veliko zlo. 29 godina kasnije dolazimo ovdje, poklonili smo se s nadom za bolje sutra“, istaknuo je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.

„Danas ovdje u ime predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske mogu poručiti da Petrinja nije ostavljena, jer često puta čujemo i rečenice i izjave ovdje da je Petrinja ostavljena, da je Vukovar sve, ali nije Petrinja ostavljena. Vjerujem da ćemo u narednom razdoblju, ovo sve što se gradi, Petrinja je danas razrovan grad, puno infrastrukturnih projekata, ali i mnogih drugih projekata zahvaljujući članstvu Hrvatske u EU. Vjerujem da ćemo već na godinu ili narednih godina imati drugačiju sliku Petrinje i mogućnosti življenja u ovom gradu. Nažalost, vrijeme koje je pred nama nije obećavajuće, pandemija korone koja je prisutna utjecat će i do kraja ove godine na gospodarstvo i sve aktivnosti, ali nadamo se da će i to završiti i da ćemo početi normalno raditi“, zaključio je Žinić.

Predvođeni majkom poginulog Predraga Matanovića, uz obitelji – roditelje, udovice i djecu poginulih hrvatskih branitelja, u odavanju počasti polaganjem vijenaca i svijeća sudjelovala su brojna izaslanstva. Među brojnim izaslanstvima bio je i politički tajnik MOST-a Nikola Grmoja.

„Ono što me žalosti kao saborskog zastupnika i kao čovjeka, da jedna od najvećih žrtava uopće Domovinskog rata ne dobiva dužnu pažnju i poštovanje i od Hrvatskog sabora, i od hrvatske Vlade. Evo 14 je izabranih zastupnika ovdje iz ove izborne jedinice, a nitko ni od delegacije Sabora ni Vlade tu nije, tu je bio župan u ime Vlade, u ime Sabora, u ime predsjednika Države, ali mislim da ove žrtve zaslužuju više, zaslužuju sjećanja, zaslužuju poštovanje. Nadam se da će iduće godine kada je okrugla obljetnica i sjećanje da će biti više saborskih zastupnika, da će tu biti i predstavnici Vlade i Hrvatskog sabora“, rekao je Grmoja.

Tekst su govorili Jakov Bjelac, Natalija Antić Bjelac i Aleksandra Milković, trajni đakon Vjekoslav Uvalić, Ivan Begić i Đurđa Bobinac. (Na kraju komemoracije, svi oni zajedno, kod spomenika su položili bijele ruže)

Nakon središnje Komemoracije, svi okupljeni mogli su na Senjaku razgledati izložbu Borisa Savića, a riječ je o izložbi ratnih fotografija stradanja grada Petrinje i okolice. Podsjetimo na kraju, 16.rujna 1991.godine dogodio se najžešći napad na Petrinju, toga dana stradalo je najviše branitelja u jednom danu tijekom obrane grada.