Vijesti Najčitanije

Plenkovićev lakmus vjerodostojnosti - Nina Obuljen

Plenkovićev lakmus vjerodostojnosti - Nina Obuljen
Budući sastav Vlade RH nesumnjivo će biti stabilan.  Stabilnost je postala ključna podštapalica novinarskih izvješća, kolumni, analiza, procjena, nadanja...  Treba li vlada ostati stabilna unatoč eventualnim greškama u radu? Je li stabilnost bitnija od učinkovitosti? Treba li zbog stabilnosti pristajati na trule kompromise? Treba li zbog stablnosti podilaziti antisuverenističkim glasnogovornicima? Niz drugih pitanja povilo je kralježnicu pod „svetom“ mantrom o stabilnosti.  Stoga je Plenkovića već tijekom srpnja 2016., u stranačkim prostorijama HDZa, posjetilo čak 36 predstavnika diplomatskog zbora(kora) Hrvatske. Vrlo znakoviti posjet je najavio političko“ iznenađenje“ koje se uprizorilo rezultatima izbora. Danas HDZ i MOST  uz predstavnike nacionalnih manjina imaju sve uvjete za neometan rad. Birači su njihovim odabirom pokazali da su im vjerodostojnost i promjene puno bitnije od sigurnog smjera. MOST je predizbornim zahtjevom za 7 promjena, kao pokazatelj čvrstih namjera, počeo slijediti svoj izborni slogan o promjenama.  HDZu tek predstoje prva dokazivanja vjerodostojnosti kao glavnog obilježja ponuđenog biračima. I Plenković i Petrov su snažno i jasno promovirali zaštitu nacionalnih interesa kao temelj budućeg rada. Plenković se bitno oslonio na suverenističku politiku Franje Tuđmana. Nakon uspješnih pregovora o postizbornoj suradnji, vrijeme je za početak preispitivanja njihovih stavova,odluka i politika. Prve minuse u zaštiti nacionalnih interesa bilježe općim ignoriranjem procesa ekshumacija na slovenskim stratištima komunističkih zločina. Roman Ljeljak, slovenski publicist i istražitelj komunističkih zločina, jasno je upozorio na nedopustivu, protucivilizacijsku nezainteresiranost hrvatskih struktura za monstruozne komunističke zločine, nad stotinama tisuća nevinih. Ni HDZ ni MOST na prvu ekshumaciju nisu poslali nikoga. Druga indikativna slika dogodila se na lokalnim izborima u BiH. Malo mjesto Stolac postalo je poprište općeg pa i tjelesnog nasilja bošnjačkih političara nad hrvatskim stanovništvom. Bošnjački „kazneni odred“ nekolicinu Hrvata batinama šalje u bolnicu, izborni proces se prekida, izborni materijali su uništeni.... policija sve mirno promatra......  Stolac postaje grad slučaj...   Hrvatski političari na ove nedopustive događaje šute poput malih pačića. Ne reagira predsjednica Grabar Kitarović, šute i Petrov i Plenković. Petrov se u Stocu ukazao nakon tjedan dana. Barem nešto. Pravi lakmus vjerostojnosti u zaštiti nacionalnih interesa bit će gospođa Nina Obuljen, koja posjeduje zaista skandaloznu „kvalifikaciju“ za mjesto ministrice kulture. Tijekom 2008. s pozicije državne tajnice u Ministarstvu kulture, pod ravnanjem Bože Biškupića, proglasila je šundom Praljkovu zbirku dokumenata povezanih s ratom u Hrvatskoj i BiH. Tako je obrani generala Praljka nanijela štetu od 435.000,00 kuna. Praljak je obranu financirao vlastitim sredstvima i sredstvima donacija. Unatoč žalbama i masovnim ukazivanjima na neosnovanost odluke, jer su njegove knjige po svim mogućim kriterijima, odnosno po UNESCO-voj definiciji knjige te klasifikacijom Nacionalne i sveučilišne knjižnice, uvrštene u zbirku o Domovinskom ratu kao knjižna izdanja, a ne kao šund, Nina Obuljen je ostala pri odluci. Stvar je završila u ladici sve do 2012., kad vlast preuzimaju kukurikavci i Linić odlučuje zadati konačni udarac na loptu Nine Obuljen, te ovršiti Praljkove račune. U međuvremenu je reagirao Miroslav Tuđman na saborskoj osnovi, ministar Matić Fred je kao nešto pisao Liniću da ne obavi ovrhu. Čak je i Milanović osobno, službeno pisao Liniću, (13.rujna 2013.), da prema (valjda novom) mišljenju ministarstva kulture Praljkove knjige nisu šund. Akcija Obuljen –Linić ignorirala je sve argumente i zapovjedi te pristupila ovrsi. U isto vrijeme kad i Nina, državni tajnik ministarstva kulture bijaše i Jasen Mesić. Je li Ninin suradnik također krojio dijaboličnu odluku? Je li to razlog zajedničke (Obuljen, Mesić) kandidature Jutarnjeg lista za Ministarstvo kulture? Jasenovo kapitalno djelo je instaliranje kontradiktornog Hrvoja Hribara na mjesto ravnatelja HAVCa. Gospođu Obuljen strateški instaliraju u upravni odbor. Na teret joj stavljaju i članstvo u upravi HAVC dok je financirao sramotni,velikosrpski pamflet „15 minuta –masakr u Dvoru“. Zaista odlična kvalifikacija ako pitate Pupovca, Markovinu, Teršeličku i slične. Gospodin Jasen je bio vrlo aktivan u korespodenciji s tražilicom google, pa se ispod njegova imena i škrtih rezultata pretrage pojavljuje; Neki su rezultati možda uklonjeni u skladu s europskim zakonima o zaštiti privatnosti. Jutarnji list, t-portal, net-hr, Telegram.... svjetonazorski ujedinjeni, krenuli su u oštru i neprekidnu kampanju za Ninu Obuljen na mjestu ministrice kulture. Istaknuli su i njezinu glavnu osobinu--ona „odgovara svima“, ali nisu objasnili tko su to SVI.  Nažalost i Večernjak nije odolio zovu univerzalnosti Nine Obuljen. U izdanju od 7. listopada, na dvije stranice se analizira sastav buduće vlade. Iako u tekstu nema ni spomena njezina imena, Nina se  bez upitnika smiješi u nizu fotografija budućih ministara, s mjesta ministrice kulture. Pred Plenkovićem i Petrovom zaista stoje jasne i prepoznatljive indikatorske pozicije, koje će već u  prvim tjednima mandata, pokazati jesu li došli služiti nacionalnim,suverenističkim interesima ili će pod krinkom gospodarskih zadataka, podmetnuti niz nagaznih mina hrvatskoj, suverenističkoj /slobodarskoj,  nacionalnoj budućnosti. Željko Maršić-Zenga
#kolumna #osvrt #Željko Maršić-Zenga #Nina Obuljen

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.