Vijesti Najčitanije

Podržavali smo Klemma u Savskoj, ali način suradnje s Beogradom zbunjuje

Podržavali smo Klemma u Savskoj, ali način suradnje s Beogradom zbunjuje
KOLUMNA HERMANA VUKUŠIĆA Tužna je činjenica da, unatoč tome što se srpski veterani nisu javno očitovali o svojoj ulozi kao agresoru u bivšem ratu, teško je očekivati da se međusobni susreti i suradnja između njih i hrvatskih branitelja neće dogoditi Nije prošlo niti 24 sata od obilježavanja druge godišnjice prosvjeda branitelja u Savskoj 66, a Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata sazvala je konferenciju za novinstvo sa jednom točkom dnevnog reda: Josip Klemm, njihov predsjednik i jedan od čelnih ljudi prosvjeda. Prema informacijama dostupnim javnosti, dio članstva udruge nije bio zadovoljan Klemmovim kontaktima sa predstavnikom srpskih ratnih veterana, Miletom Miloševićem, predsjednikom istoimenog udruženja. Ovu inicijativu oštro su osudili i još neki čelnici braniteljskih udruga, poput Josipa Đakića, predsjednika HVIDRA-e. Premda je najava spomenute konferencije dala za naslutiti da će u Udruzi specijalne policije biti burno, na samoj konferenciji priopćeno je kako članovi udruge jednoglasno podržavaju Josipa Klemma u njegovoj diplomatskoj inicijativi, a kao mjesto susreta sa srpskim veteranima predlaže se Bruxells. Molim? Kao netko tko je na stranicama ovog portala ispisao brojne kolumne u kojima sam pokušavao široj javnosti objasniti razloge braniteljskog nezadovoljstva i opravdanost njihovog prosvjeda, sada moram priznati da sam i ja pomalo zbunjen ovakovim razvojem događaja. Kao prvo, dozvolite mi da se malo osvrnem na sam prosvjed koji je trajao 555 dana i koji je u djelu hrvatskog društva negativno prihvaćen, a tadašnja vlast na branitelje je čak slala i policiju. Nažalost, moram danas, dvije godine nakon početka prosvjeda, javno uputiti konstruktivnu kritiku njegovim organizatorima i upozoriti kako mnoge njihove poruke nisu jasno artikulirane i shvaćene u javnosti. Vrhunac nejasnoća motiva braniteljske pobune bio je čuveni „roštilj“ u vikendici Josipa Klemma gdje se, maltene kao počasni gost, pojavio i „zloglasni“ ministar Predrag Matić, protiv kojeg su branitelji okupljeni na roštilju donedavno i sami prosvjedovali! Da se nekako u to vrijeme u javnosti Božjom providnosti nisu pojavili tonski zapisi sa Matićevih kolegija („Busovača, zdravooooo!), šira hrvatska javnost ostala bi i dalje u neznanju kako se vodilo Ministarstvo branitelja. Također, da nedugo nakon „roštilja“ portal Direktno.hr nije objavio fotografije i materijale vezane za tzv. slučaj „Thule“, u javnosti bi ostala nepoznanica kako je bivši Matićev pomoćnik, Bojan Glavašević (sada saborski zastupnik!), zlorabio svoj položaj i koristio državnu imovinu u privatne svrhe. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa tim je povodom donijelo odluku kojom se Bojan Glavašević proglašava krivim za nesavjesno postupanje u obnašanju dužnosti pomoćnika ministra! Teško mi je to reći, ali ove dva primjera rasvijetlila su bijedu bivše administracije u Ministarstvu branitelja puno više od javnih istupa većine čelnika braniteljskog prosvjeda u svih 555 dana. Nažalost, ovaj trend neadekvatnog medijskog prezentiranja zbivanja u braniteljskoj populaciji nastavlja se i kroz slučaj Klemmove mirovne inicijative. Sam Klemm se ponaša kao da o njegovim kontaktima sa Miloševićem ovise budući bilateralni odnosi Hrvatske sa Srbijom (čak zahtijeva da ga primi i Vučić!), a okolnosti njihovih razgovora podsjećaju na špijunske filmove iz doba hladnog rata. Cijelo to vrijeme srpski mediji (NIN, Blitz) pišu hvalopjeve Klemmu kao lideru braniteljskog pokreta u Hrvata, „čovjeku koji je spreman na promjene i stvara promjene“. Čemu sav taj teatar? Ako otvorite stranice udruženja Srpskih Ratnih Veterana (www.veterani.rs), pored par intervjua sa Josipom Klemmom može se jasno pročitati (i vidjeti!) kako je predsjednik udruženja, Mile Milošević, nedavno boravio u Jasenovcu prigodom obilježavanja „75. godišnjice jasenovačkih mučenika“ i položio vijenac kod spomenika žrtvama logora. U isto vrijeme srpska propagandna mašinerija iskoristila je tu obljetnicu da po ne znam koji put lansira brojne laži o revitalizaciji ustaštva u Hrvatskoj danas i radikalizaciji hrvatske političke scene! Zašto se Klemm nije našao sa Miloševićem u Jasenovcu prije par mjeseci, te na licu mjesta pomogao da se razbije mit o Hrvatima kao „koljačima“? Zašto nije svojem srpskom kolegi pokazao koja sve prava uživaju pripadnici manjine njegovog naroda u Hrvatskoj, što se sigurno ovih dana ne može reći za bunjevačke Hrvate? Misli li to napraviti u Bruxellesu? Tužna je činjenica da, unatoč tome što se srpski veterani nisu javno očitovali o svojoj ulozi kao agresoru u bivšem ratu, teško je očekivati da se međusobni susreti i suradnja između njih i hrvatskih branitelja neće dogoditi. Već dvadest godina hrvatski branitelji punopravni su članovi Svjetske Veteranske Federacije (SVF), u kojoj je jedno od temeljnih načela razvijanje dijaloga i komunikacije između bivših zaraćenih strana. Kao bivši dužnosnik ove časne međunarodne organizacije siguran sam da su se neformalni kontakti između hrvatskih i srpskih udruga već dogodili, a politički trendovi u našoj zemlji su danas nažalost takovi da potiču zaborav i bezuvjetno pomirenje. Ovo se moglo iščitati i na spomenutoj konferenciji Klemmove udruge, gdje sami specijalci daju apsolutni oprost onima protiv kojih su ratovali kada kažu „da su međunarodne institucije dokazale tko je agresor“. Sve ovo, nažalost, samo dodatno zbunjuje obične branitelje, razjedinjene u preko 1300 udruga, a o ostatku hrvatskog društva da i ne govorimo...
#Josip Klemm #kolumna #susret #osvrt #srpski agresori #Herman Vukušić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.