Vijesti Najčitanije
POVIJESNICE 7. veljače – Spomendan žrtava komunizma
POVIJESNICE 7. veljače – Spomendan žrtava komunizma – Hercegovina se sjeća strašnih ubijanja i komunističkog terora
Skupština Županije Zapadnohercegovačke (Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude) jednoglasno je 2015. usvojila Odluku o proglašenju 7. veljače Spomendanom na žrtve komunističkog terora.
To ujedno i provedba Rezolucije Vijeća Europe broj 1481. o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, usvojena 25. siječnja 2006. u Strasbourgu.
Tu civilizacijsku tekovinu, po uzoru na Hercegovce, Republika Hrvatska tek mora provesti posebno jer je provedena i u većini bivših komunističkih država Europske Unije (osim onih na prostoru bivše Jugoslavije).
Koncem II. svjetskog rata i u godinama poraća hrvatski je narod u Hercegovini bio je izložen iznimno brutalnoj represiji komunističkog terorizma i diktature. Hrvatski se narod u Hercegovini našao na udaru prije svega zbog svoje odanosti crkvi i državotvornoj ideji prava hrvatskog naroda na svoju državu.
Nova komunistička vlast, koja je snažno negirala pravo Hrvata na državu i koja je 1945. proglasila svaku želju Hrvata za državom protudržavnim i antijugoslavenskim činom, udarila je prvo na ljude koji se nisu htjeli odreći svog nacionalnog i vjerskog identiteta.
Stoga je cijelu Jugoslaviju zahvatila protuhrvatska zločinačka histerija koja se na hercegovačke Hrvate „sručila“ na temelju zapovijedi iz Beograda, ali i Zagreba gdje su na vlast došli projugoslavenski komunisti, mrzitelji svake hrvatske državotvorne ideje ili kršćanske vjere.
Na području Hercegovine koja pripada Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, tijekom II. svjetskog rata i poraća, prema nepotpunim podacima je 18.400 stradalih osoba. Ukoliko ovoj brojci pribrojimo i 1529 stradalih na prostoru Rame, koji zemljopisno nedvojbeno pripada Hercegovini, dođe se do podatka o 19929 žrtava II. svjetskog rata i poraća sa područja Hercegovine, što u postocima iznosi nešto iznad 10 % ukupnog stanovništva.
Najveća stradanja Hrvata katolika zabilježena su u župi Nevesinje gdje je ubijeno 50% Hrvata. Od 1647 Hrvata, koliko ih je 1940. živjelo na prostoru ove župe, u godinama II. svjetskog rata i poraća živote je izgubilo 847 osoba.
Posebno mjesto u srcima hercegovačkog puka ima 66 nevino ubijenih hercegovačkih franjevaca.
Prema svjedočanstvu jedan od njih, starac u invalidskim kolicima, bio je dovezen pred veliki križ na koji je trebao pljunuti i odreći se Krista. Časni starac nije ni pomišljao na to, a komunistički zločinci su ga na licu mjesta ubili.
I u vrijeme brutalne komunističke represije hrvatski puk Hercegovine je krišom obilazio grobove franjevaca ili poznata mjesta stradanja, piše narod.hr
Uz zapaljenu svijeću molilo se za njih, koji samo zbog svoje vjere u Boga i pripadnosti svome hrvatskom narodu mučenički okončaše svoje živote.
U Hercegovini je ubijen 81 katolički svećenik i 1 časna sestra.
Ante B / Kamenjar.com
Koncem II. svjetskog rata i u godinama poraća hrvatski je narod u Hercegovini bio je izložen iznimno brutalnoj represiji komunističkog terorizma i diktature. Hrvatski se narod u Hercegovini našao na udaru prije svega zbog svoje odanosti crkvi i državotvornoj ideji prava hrvatskog naroda na svoju državu.
Nova komunistička vlast, koja je snažno negirala pravo Hrvata na državu i koja je 1945. proglasila svaku želju Hrvata za državom protudržavnim i antijugoslavenskim činom, udarila je prvo na ljude koji se nisu htjeli odreći svog nacionalnog i vjerskog identiteta.
Stoga je cijelu Jugoslaviju zahvatila protuhrvatska zločinačka histerija koja se na hercegovačke Hrvate „sručila“ na temelju zapovijedi iz Beograda, ali i Zagreba gdje su na vlast došli projugoslavenski komunisti, mrzitelji svake hrvatske državotvorne ideje ili kršćanske vjere.
Na području Hercegovine koja pripada Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, tijekom II. svjetskog rata i poraća, prema nepotpunim podacima je 18.400 stradalih osoba. Ukoliko ovoj brojci pribrojimo i 1529 stradalih na prostoru Rame, koji zemljopisno nedvojbeno pripada Hercegovini, dođe se do podatka o 19929 žrtava II. svjetskog rata i poraća sa područja Hercegovine, što u postocima iznosi nešto iznad 10 % ukupnog stanovništva.
Najveća stradanja Hrvata katolika zabilježena su u župi Nevesinje gdje je ubijeno 50% Hrvata. Od 1647 Hrvata, koliko ih je 1940. živjelo na prostoru ove župe, u godinama II. svjetskog rata i poraća živote je izgubilo 847 osoba.
Posebno mjesto u srcima hercegovačkog puka ima 66 nevino ubijenih hercegovačkih franjevaca.
Prema svjedočanstvu jedan od njih, starac u invalidskim kolicima, bio je dovezen pred veliki križ na koji je trebao pljunuti i odreći se Krista. Časni starac nije ni pomišljao na to, a komunistički zločinci su ga na licu mjesta ubili.
I u vrijeme brutalne komunističke represije hrvatski puk Hercegovine je krišom obilazio grobove franjevaca ili poznata mjesta stradanja, piše narod.hr
Uz zapaljenu svijeću molilo se za njih, koji samo zbog svoje vjere u Boga i pripadnosti svome hrvatskom narodu mučenički okončaše svoje živote.
U Hercegovini je ubijen 81 katolički svećenik i 1 časna sestra.
Ante B / Kamenjar.com
