Vijesti Najčitanije

Povijest se čudi: zašto hrvatska vlast 
ne voli hrvatske pravoslavce

Povijest se čudi: zašto hrvatska vlast 
ne voli hrvatske pravoslavce
Ako ćemo po istini, pravoslavaca u Hrvatskoj koji su se osjećali Srbima jedva da je i bilo prije nego što je počelo njihovo posrbljivanje Kad bi se pravila ljestvica apsurda, nelogičnosti i nepravdi hrvatskih vladajućih politika, ignoriranje Hrvatske pravoslavne crkve zauzelo bi vrlo visoko mjesto. Pokazala je to i jedna ovotjedna “Bujica”, emisija Televizije Z-1, u kojoj gostovao arhiepiskop Aleksandar Ivanov, poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, koja još nije registrirana i oko koje već godinama traju sporovi. Da je riječ o ozbiljnoj vjerskoj zajednici, čija se prava krše odbijanjem registracije, najbolje pokazuju brojčani podaci, o kojima u jednom intervjuu govori arhiepiskop: “Na popisu stanovništva 2011. bilo je 16.647 Hrvata pravoslavaca i to u doba kad HPC još uvijek nije obnovljena. Sve vjerske zajednice (bez islamske), upisane u evidenciju vjerskih zajednica imaju sveukupno oko 16.000 vjernika, to jest manje nego što se izjasnilo Hrvata pravoslavaca... Samo 700 židova imaju upisane tri židovske vjerske zajednice. Napominjemo da je u istom popisu samo 50 tisuća pravoslavaca izjavilo da im je majčinski jezik srpski. Na ovaj način možemo zaključiti da su svih preostalih 125.000 pravoslavaca u stvari pravoslavni Hrvati. Nadamo se da će neki stručnjak istražiti kakvo je trenutno stanje, možda smo danas čak druga (nakon Katoličke crkve) vjerska zajednica u RH.” Vjerojatno u ovom posljednjem računanju Aleksandar pretjeruje, ali sve su druge činjenice točne i službene. Pa čega se onda boji hrvatska vlast? Zašto je ministar u Milanovićevoj vladi Arsen Bauk odbio registrirati HPC, a registrirane su vjerske zajednice s neusporedivo manje članova, te je sada u tijeku treći pokušaj da se to učini? Jedan je od razloga Hrvatska pravoslavna crkva u vrijeme NDH i poticaj koji joj je dao Pavelić. Ali taj razlog ne vrijedi baš ništa, jer je ideja o hrvatskoj pravoslavnoj crkvi stara više od stoljeća i pol, a za nju se pogotovo zauzimao još Eugen Kvaternik, ogorčen srpsko-ruskim spletkama. Hrvatska bi povijest i kultura bili jako osiromašeni kad bismo iz njih izbacili velikane pravoslavce koji su se osjećali Hrvatima i od kojih su mnogi svoju pravoslavnu vjeru i te kako prakticirali. Ako ćemo po istini, pravoslavaca u Hrvatskoj koji su se osjećali Srbima jedva da je i bilo prije nego što je počelo njihovo posrbljivanje. Historijski podaci kažu da se do bana Khuena Hedervarija i izdavanja srpskog lista “Srbobran” većina pravoslavaca u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji osjećala građanima Hrvatske i političkim Hrvatima, za razliku od Dalmaciji gdje je bila vrlo jaka velikosrpska propaganda pa je posrbljivanje Vlaha pravoslavaca bilo osjetno brže. Spomenimo samo neke hrvatske veličine, Hrvate pravoslavne vjere koji su obilježili hrvatsku povijest i kulturu. To su književnik i pravaš August Harambašić, intendant HNK i pravaš Stjepan Miletić, pjesnik Petar Preradović, osnivač Prve hrvatske štedionice Anastas Popović, književnik Milan Ogrizović, general Svetozar Borojević... Kao poseban primjer treba spomenuti autora poslanice “Onim pravoslavnim Hrvatom koji kažu da su Srbi”, sesvetskog načelnika i narodnog zastupnika Marka Mileusnića, kojega je užasnulo isticanje srbijanske zastave na pravoslavnoj crkvi na današnjem Cvjetnom trgu (zastavu je skinula skupina studenata a nazočni su bili i Vladimir Vidrić i Stjepan Radić). Nema sumnje da su pravoslavni Hrvati nezaobilazan čimbenik nacionalne povijesti i kulture, pa ideja o hrvatskoj pravoslavnoj crkvi ima i te kakvo utemeljenje u prošlosti, a potkrijepljena je i brojčanim pokazateljima o kojima govori arhiepiskop Aleksandar. No zamislite kako bi vrisnula Srpska pravoslavna crkva da se HPC registrira, kako bi Milorad Pupovac bio srdit na Plenkovića, pa onda pogađajte hoće li sadašnji HDZ-ov ministar uprave postupiti drukčije od SDP-ova. I zamislite strah srpskog pravoslavlja u Hrvatskoj koje bi se s razlogom pobojalo da bi Hrvatska pravoslavna crkva bila, ako ne najjača poslije Katoličke, kao što bi htio Aleksandar, onda sigurno značajan činitelj u osvješćivanju pravoslavaca kao Hrvata, što su uvelike bili u povijesti. Njezinim bi se djelovanjem ispravila još jedna velika nepravda i dugotrajno nasilje nad hrvatstvom, koje su u Domovinskom ratu uz katolike branili i pravoslavci, a među njima i oni poginuli kojima su svećenici Srpske pravoslavne crkve uskratili pogrebni obred jer su im lijesovi bili pokriveni hrvatskim zastavama! Kad-tad će se Hrvatska pravoslavna crkva registrirati, ali će ostati trag sramote koje su u posljednje vrijeme ostavile i SDP-ova i HDZ-ova vlast. Milan Ivkošić / Večernji list
#Milan Ivkošić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.