Projekt "Čišćenje Mljeta" : Iz podmorja izvađeno 15 kubika raznog otpada

U akciji čišćenja podmorja Nacionalnoga parka (NP) Mljet od 1. do 4. svibnja ronioci Društva za podvodne sportove Zagreb (DPS Zagreb) uz pomoć zaposlenika toga nacionalnoga parka izvadili su iz podmorja 290 vreća volumena 50 litara, odnosno ukupno 15 kubika raznog otpada koji je pronađen i u Velikom jezeru. Projekt pod nazivom "Čišćenje Mljeta" provelo je od 1. do 4. svibnja Društvo za podvodne sportove Zagreb u suradnji s NP Mljet, Osnovnom školom "Mljet" iz Babinog Polja te ronilačkim centrom "Aquatica". Cilj toga projekta, koji se već drugu godinu provodi na području NP Mljet, bio je ukloniti otpad s kopnenih i morskih površina otoka Mljeta u suradnji ronioca, nevladinih organizacija, znanstvenika i lokalnoga stanovništva, priopćilo je u subotu navečer Društvo za podvodne sportove Zagreb. Uz napomenu kako je Mljet još 1960. proglašen nacionalnim parkom zbog svoje velike biološke raznolikosti, istaknuto je da je zbog svoga specifičnog položaja kao jedan od najjužnijih otoka Jadranskoga mora, na udaru ulaznih struja, te velikih količina plastike i drugog otpada koji cirkuliraju Jadranskim morem. Dodatne poteškoće pak predstavlja otpad koji nesavjesni nautičari i ostali bacaju u more. Zato se NP kroz cijelu godinu bori s ovim problemom, ali zbog nedostatka resursa i velike kompleksnosti, kao i sve veće količine otpada, uključili su se i pomogli, donirajući svoje usluge, ronilački klubovi i lokalna zajednica. U tri dana očišćeno pet lokacija unutar parka, u akciji i osnovnoškolci U tri dana očišćeno je pet lokacija unutar parka, svaka od njih bila je specifična po vrsti i količini otpada, a iz podmorja je izvađeno 290 vreća volumena 50 litara, ukupno 15 kubika raznog otpada. Istaknuto je kako je otpad pronađen i u Velikom jezeru Mljeta, lokaciji poznatoj po jednom od najvećih koraljnih grebena Mediterana. Osim ronioca, u akciju čišćenja su se uključila i djeca OŠ "Mljet" koja su, uz razvrstavanje i popisivanje otpada, educirana i o štetnosti svih oblika otpada za morske organizme i ljude kao krajnje korisnike uz pomoć biologinja Martine Markov i Zrinke Sršen Rajić. Radionica za djecu uspješno je zaključena uz prigodne poruke učenika svim posjetiteljima koje će biti istaknute u svim informacijskim centrima NP Mljet. Morsko dno često onečišćenije od obale, najviše otpada iz Albanije i Crne Gore Navedeno je kako najveća količina pronađenog otpada dolazi iz dva izvora - iz susjednih zemalja, najviše Albanije i Crne Gore, a taj otpad nanesu morske struje i jaki južni vjetrovi, ali i staklene boce, automobilske i traktorske gume, glomazni otpad i slično. Dodatnu poteškoću predstavlja i zaostala ribolovna oprema - izgubljeni ili odbačeni ribolovni alati koji otpuštaju otpadne tvari (olovni spojevi, mikroplastika i slično) zagađuju okoliš, trajno narušavaju prirodni izgled staništa, te ugrožavaju morske organizme. Javnosti su poznati prizori plaža diljem svijeta prekrivenih morskim smećem ali, istaknuto je, morsko dno često je znatno onečišćenije. Na svjetskoj razini više od 90 posto morskog otpada nije vidljivo ljudskom oku i nalazi se na morskom dnu u sedimentima. Tijekom vremena, plastična ambalaža raspada se na mikroplastiku ili male komadiće plastike koje ribe, ptice i ostale morske životinje često zamjenjuju za planktone ili drugu hranu te pojedu, a plastika ostaje u probavnom taktu ribe koja ju je pojela. Tu istu plastikom 'obogaćenu' ribu na kraju, pojedemo mi pa tako otpad izravno utječe na lokalnu zajednicu što je prepoznato i na razini UN-a kao jedan od prioriteta te je, morski otpad, odnosno njegovo nastajanje i sankcioniranje, sastavni dio programa "Sustianable development goals" kojemu je cilj do 2025. spriječiti i bitno smanjiti stvaranje morskog otpada.