PROSVJED ‘ZA’ I ‘PROTIV’ VOJNOGA ROKA

PROSVJED ‘ZA’ I ‘PROTIV’ VOJNOGA ROKA: Glasnović – ‘Tko može biti protiv, oni su klaunovi, ostatci jugorežima’ Prosvjedi "za" i "protiv" uvođenja vojnog roka održavaju se gotovo u isto vrijeme i na istom mjestu Ispred Ministarstva obrane u Parku kralja Petra Krešimira IV. u petak je predstavljena građanska inicijativa “Ne vojnom roku. Hrvatska zna bolje!”, koju su pokrenule organizacije civilnog društva koje smatraju da u Hrvatskoj ima mnogo važnijih gorućih problema od uvođenja vojnog roka, kao što su modernizacija obrazovanja, smanjenje nezaposlenosti i društvenih nejednakosti. Podsjetili su i da je prije zamrzavanja obaveze služenja vojnog roka 54 posto mladića odbijalo služenje ulaganjem prigovora savjesti. Istovremeno, pred Ministarstvom obrane, dvjestotinjak metara dalje od spomenutog prosvjeda, održava se skup podrške vojnom roku u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja RH (UHB RH) na kojem se okupilo stotinjak ljudi među kojima je i saborski zastupnik Željko Glasnović. Dražen Šemovčan, organizator prosvjeda i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja RH iz Đurđevca, rekao je za dnevnik.hr da su okupljeni došli dati podršku uvođenju vojnog roka u Hrvatsku jer smatraju da je to dobro i za mladiće i za djevojke. “Ne spremamo se za nikakav rat, niti želimo da ga bude. Ja ne želim ni da moja, ni da ičija djeca idu u ikakav rat. Samo smatramo da su vrijednosti koje se mogu steći na vojnoj obuci korisne i da im mogu pomoći. Smatram da je mjesec dana premalo vremena za ikakvu obuku, te da bi bilo bolje da obuka traje od najmanje tri do šest mjeseci. Osim toga smatramo da uvođenje vojnog roka može pomoći gospodarstvu u Hrvatskoj obzirom na brojne proizvođače vojne opreme”, rekao je za Šemovčan. ”Tko može biti protiv, oni su klaunovi, ostaci jugorežima. Oni su prije pekli volove kada su išli u JNA. Oni su protiv svega što je hrvatsko”, prokomentirao je Željko Glasnović. Među protivnicima vojnoga roka, u istom parku, skupilo se otrpilike također stotinu ljudi, mahom mlađih, a sve nadzire i interventna policija. ”Protivimo se uvođenju vojnog roka jer vjerujemo da društvu nije potrebna militarizacija. Mladima treba obrazovenje, a ne puškaranje. Oni tamo, (referira se na skup podrške op.a.) imaju puno veću podršku vlasti. Predsjednica se slika sa puškama i u vojnim šatorima. Zato i ne čudi ako ih danas ima više”, rekao je za dnevnik.hr Matija Đolo iz radničke fronte. Podsjetimo, iz Radničke su fronte prosvjed najavili kao prosvjed “nenasilnog i mirnog karaktera”. “Ovaj prosvjed tiče se ne samo mladih koje će uvođenje vojnoga roka direktno zahvatiti, nego i njihovih roditelja, rodbine, prijatelja, susjeda i sugrađana, no također i čitavog društva jer svi mi trpimo posljedice atmosfere militarizacije kojom se, kako bi sve ostalo isto, pokušavaju “riješiti” dugotrajne ekonomske patologije kao što su velika nezaposlenost (još više izražena kod mladih), masovno iseljavanje iz zemlje, sve veće siromaštvo i nejednakost, kršenje radničkih prava itd.”, poručili su u pozivu na prosvjed organizatori iz Radničke fronte.